Popis stanovništva u BiH mimo evropskog i regionalnog ciklusa

Već je izvjesno da se popis stanovništva u Bosni i Hercegovini (BiH) 2021. godine neće održati, kada to, prema usaglašenom desetogodišnjem ciklusu, čine članice Evropske unije, ali i zemlje regiona.

Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH, tri agencije za statistiku – državna i dvije entitetske, pripremaju se za održavanje popisa stanovništva 2023. godine.

“Popisi se rade svakih deset godina, a mi smo svoj posljednji uradili 2013. godine”, rekla je Adembegović.

Posljednji popis u Bosni i Hercegovini, koji je ujedno i prvi u postdejtonskoj BiH, urađen je s dvije godine zakašnjenja u odnosu na Evropu i zemlje regiona.

Kontinuirano zaostajanje
Sociolog Amer Osmić, koji je docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kaže za RSE da su bh. građani navikli da BiH kontinuirano zaostaje “korak ili dva” za trendovima koji su u Evropskoj uniji.

“Nećemo iskoristiti ovu priliku koja se pružila da budemo u istom ciklusu kao i većina zemalja Evrope, nego ćemo mi opet imati svoj termin a on će opet ispoštovati onaj naš desetogodišnji ciklus. Nažalost, šta mi gubimo time?! Gubimo direktnu komparaciju sa svim zemljama u regionu, pa naravno i u Evropi što se tiče podataka o stanovništvu”, smatra on.

Demograf Aleksandar Čavić kaže u razgovoru za RSE da je standard u popisnoj statistici da se popisi održavaju krajem jedne ili početkom sljedeće decenije. U pravilu, što se tiče zemalja u Evropi, to je uglavnom prva godina naredne decenije.

“Tako je trebalo da bude 2011., pa 2021. pa 2031. godine itd. To je bio standard u ranijem periodu koji je bio zaobilažen samo u slučaju velikih katastrofa, ratova i slično”, naglasio je Čavić.

On je očekivao da će se nakon 2013. godine BiH početi pripremati za novi popis stanovništva.

“Ja sam očekivao da će se poslije 2013. godine odmah početi s pripremama za popis za 2021., jer kažu da pripreme za naredni popis počinju odmah nakon završetka prethodnog. S obzirom na to da je to najveće istraživanje koje preduzimaju statistički organi na bilo kojem području, objektivno, ono traži i najduže pripreme”, ističe ovaj demograf.

Agencija za statistiku BiH je krajem prošle godine dobila od Vijeća ministara BiH zadatak da otpočne aktivnosti na pripremama zakona neophodnih za održavanje popisa, prije svega donošenje zakona o popisu stanovništva.

“U skladu s tim agencija je formirala radne grupe za izradu tih zakona i one već rade na njihovoj pripremi, jer u zakonu o popisu biće definisano i vrijeme provođenja popisa, zatim budžet i osnovne smjernice za metodologiju rada na popisu”, objasnila je za RSE Adembegović.

Ona je naglasila da se sve tri statističke institucije – državna i dvije entitetske, slažu da će popis uraditi prema “najnovijim metodološkim preporukama” međunarodnih organizacija.

“Uglavnom se na tome temelji svaka naša aktivnost koju smo do sada uradili, jer konačnu potvrdu za postupak pripreme novog popisa daje Vijeće ministara BiH”, kaže Adembegović.

Da bi se popis održao potrebno je usaglasiti zakon o provođenju, odnosno, metodologiji, kako bi se izbjegli problemi iz 2013. godine. Rezultati tog popisa objavljeni su tri godine kasnije, tek 2016.

Narodna skupština Republike Srpske nije priznala rezultate popisa iz 2013. godine, jer su se žalili na zastupljenost osoba koje, zapravo, ne žive u BiH, ali su se tu zatekle u vrijeme popisa. Zavod za statistiku RS-a je zaključio da u RS-u živi oko 50.000 ljudi manje nego što je pokazao popis.

Zvanične rezultate popisa stanovništva u BiH tada je prihvatio Eurostat.

“Mi popis stanovništva moramo gledati kao jednu inventuru kao jedno stanje društva, stanje države i mi na osnovu tih podataka pravimo kako dugoročne, tako kratkoročne strategije. Kada vidimo kako neka zemlja, pa evo i regija planira svoje aktivnosti u nekom desetogodišnjem ciklusu, mi ćemo i dalje planirati na osnovu popisa iz 2013. godine. Ali ti podaci, prije svega zbog odlaska mladih i pandemije su značajno drugačiji”, upozorava sociolog Amer Osmić.

On dodaje da se u Bosni i Hercegovini i tehničko pitanje kao što je popis, koji trebaju provoditi za to relevantne i nadležne institucije, politizuje.

Pesimistične prognoze
Demograf Aleksandar Čavić sumnja u najavu da će 2023. godine popis biti proveden.

“Bilo bi dobro kad bismo 2021. godine imali popis. Imali bismo jasniju situaciju u pogledu stanovništva koje se nalazi u BiH, imali bismo jasnu strukturu i po opštinama, jasan broj stanovnika i u Republici Srpskoj i Federaciji. Dakle, svaki nivo koji se bavi planiranjem imao bi podatke ranije, bolje je da ih imate iduće godine nego da ih imate za tri godine”, smatra on. Posljedice, kaže, mogu biti konkretne.

“Time se smanjuje kašnjenje ulaganja, i javnih sredstava, planiranje i ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih politika itd, jer mi nemamo potpuno i sveobuhvatno istraživanje koje će reći koliko je u datom momentu stanovnika na terenu”, kaže on.

Prema mišljenju Čavića period između 2013. i 2021. godine je trebalo iskoristiti da se izvrši priprema za inovativniji ili “ovom vremenu priličniji” način praćenja broja i strukture stanovništva kroz registar stanovništva. Tako da, kaže on, popis stanovništva bude podloga za stvaranje registra stanovništva u kojem bi imali registar rezidenata, stanovništva koje živi u datom trenutku u Bosni i Hercegovini i registar dijaspore:

“Na taj način bismo popis stanovništva koristili samo kao kontrolu tačnosti registra, jer je registar praktično baza podataka koja se neprekidno mijenja”.

No, ovaj demograf smatra da se za to već zakasnilo.

“Međutim, sve te šanse da uspostavimo jedan moderan sistem u ovoj oblasti su pale već na prvom koraku. Ne provode se pripreme kako bi se trebale provoditi niti za popis stanovništva. Moj je utisak da ako se ne bude nešto uradilo ‘na mišiće’, nisam siguran niti 2023. godine da ćemo imati popis”, poručuje on.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u Federaciji BiH 2.219.220 (62,85 posto), u Republici Srpskoj 1.228.423 (34,79 posto), te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto).

Jedini poslijeratni popis u BiH koštao je oko 45 miliona maraka (22,5 miliona eura).

Prije 2013. godine popis stanovništva u BiH je urađen 1991. godine. Tada je u BiH živjelo 4,3 miliona stanovnika, a podaci iz tog popisa koristili su se više od dvadeset godina, iako su se nakon rata struktura stanovništva i broj stanovnika BiH u potpunosti izmijenili.