Porast nasilja nad LGBTI osobama

LGBTI protesti, Sarajevo

Nasilje nad LGBTI osobama u Bosni i Hercegovini je u porastu. Prije svega, zabilježen je veći broj slučajeva nasilja u porodici i školama. Iako se ovoj populaciji zakonima garantuje zaštita osnovnih ljudskih prava, u praksi adekvatnog odgovora institucija još nema. Ovo su podaci Rozog izvještaja 2017. o stanju ljudskih prava LGBTI osoba u ovoj državi.

Sarajevski otvoreni centar (SOC) tokom 2016. dokumentovao je 20, a u prva četiri mjeseca ove godine – 12 slučajeva homofobnog i transfobnog ponašanja.

“Od tih 12, pet slučajeva je nasilje u porodici. Dešava se da najbliži srodnici, majke, očevi, braća i sestre su te osobe koje su fizički napadale osobe, zatvarali ih, oduzimajući im slobodu kretanja i prisilno ih vodili na liječenje zbog njihove seksualne orijentacije i rodnog identiteta”, navodi rukovoditeljica zagovaranja u SOC-u Vladana Vasić.

Još ne postoji adekvatna regulacija izazivanja mržnje nad LGBTI osobama te nijedan od 140 dokumentovanih slučajeva tokom 2016. godine i 45 do kraja aprila 2017. nije adekvatno sankcioniran.

“Ono što najčešće policija i centri za socijalni rad predlažu jeste mirenje žrtve sa napadačima, što nikako nije odgovarajuće u toj situaciji, s obzirom da se radi uglavnom o napadu grupe ljudi na jednu osobu”, objašnjava Vasić.

Najveći broj slučajeva diskriminacije ove populacije zabilježen je u sferi obrazovanja.

“Najviše slučajeva koje smo dokumentovali se odnosi na izjave osoba koje su zaposlene konkretno na Univerzitetu u Sarajevu, ili u knjigama koje se koriste, priručnici ili, pak, knjige koje se promovišu na fakultetima”, kaže Vasić.

Prema nalazima Rozog izvještaja o ljudskim pravima LGBTI osoba u 2016. godini napravljeni su određeni pomaci i promjene poput izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije koji uključuje seksualnu orijentaciju, rodni identitet i seksualne karakteristike, uvođenje zločina iz mržnje zbog seksualne orijentacije u krivični zakon, te uključivanje mjera koje se tiču ljudskih prava LGBT osoba u određene javne politike.

“Ja se nadam da će se ti zakoni implementirati, ali ne vidim da država, njeni entiteti, kantoni ili bilo koji nivo vlasti čini druge mjere koje su potrebne kako bi se osigurala potpuna implementacija ovih zakona. Prije svega, ne radi se na edukaciji službenika, uposlenika u institucijama”, objašnjava izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra Emina Bošnjak.

Iz Sarajevskog otvorenog centra smatraju da je bitno da se pitanjima zaštite osnovnih ljudskih prava LGBTI osoba u BiH bave državne institucije, ali i međunarodne, koje su u svojim izvještajima dale jasne preporuke.

“Ove godine smo imali nekoliko izvještaja domaćih i stranih institucija u kojima su naglašeni pokušaji rješavanja pitanja transrodnih osoba, odnosno promjene oznake spola u dokumentima. To treba biti brza i jednostavna procedura koja je dozvoljena i osobama koje nisu prošle punu medicinsku prilagodbu spola i koje žive u drugom rodnom identitetu. Druga preporuka je hitno rješavanje pitanja istospolnih zajednica i njihovo pravno prepoznavanje”, navodi Bošnjak.

A dok Bosna i Hercegovina ne pronađe načine kojim će urediti pitanje istospolnih brakova, u porastu je broj osoba, građana i građanki BiH koje traže azil u drugim državama kako bi mogli sklopiti životno partnerstvo.

“Od početka ove godine prijavilo se osam parova, dok je prošle bilo samo pet”, ukazuje Vladana Vasić.

Zbog nasilja kojeg svakodnevno trpe, LGBTI osobe u BiH željele su maršom pod nazivom “Nasilje nije normalno” skrenuti pažnju sugrađana, međutim, ni to im nije omogućeno. Potom su protestnim skupom ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo poručili kako neće mirno posmatrati nasilje nad ovom populacijom.

Pismenu podršku učesnicima protesta su pružile strane ambasade u BiH, kao i Naša stranka, te pojedini političari.