Povjerenica Vijeća Evrope: Migranti u ‘Vučjaku’ će početi da umiru

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić susreo se u poslijepodnevnim satima sa Dunjom Mijatović, visokom povjerenicom Vijeća Evrope za ljudska prava, koja je danas posjetila kamp “Vučjak” kod Bihaća.

Kako je izjavio Fazlić, Mijatović je iznijela stavove i zahtjeve Evropske unije kako su uslovi gdje borave migranti neljudski.

„Ja sam kazao da se Bihać sam nosi sa ovim problemom već dvije godine. Da bi pričali o ‘Vučjaku’ moramo pričati o Sedri u kojoj sad ima 500 migranata, o BIRI gdje je skoro 2.000, o Borićima gdje je oko 500 migranata. Dakle, mi sad u Bihaću imamo preko 3.000 migranata i tako dvije godine. I mi Bišćani o njima vodimo brigu. Ništa nije urađeno za ovo vrijeme. Sad kad je došla zima i kad su ti uslovi zaista neljudski od nas se traži rješenje“, kazao je Fazlić.

Bihaćki gradonačelnik je rekao i da Grad Bihać ne može dozvoliti da se smještaj za migrante pravi na području grada, te da je zatražio da se višak migranata izmjesti na neke druge lokacije, odnosno da se donese odluka o izgradnji migracionog centra.

„Do tada mi ne možemo ništa. Mi nismo ‘Vučjak’ otvorili kao centar, ne možemo ga ni zavoriti. Naprotiv i sutra ću opet od policijskog komesara zahtijevati da svakog migranta koji pokuša postaviti šator, koji pokuša da spava pod najlonom u gradu, da ga policija izmjesti na ‘Vučjak’“, izjavio je Fazlić novinarima.

Dok migranti u kampu “Vučjak” kod Bihaća najavljuju odbijanje hrane, jer su uslovi u tom privremenom kampu pogoršani zbog snijega, visoka povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović izjavila je ranije, posjetivši ovo mjesto, kako se kamp mora zatvoriti danas ili sutra, jer će u suprotnom “ljudi ovdje početi da umiru”.

“Ovo je sramota za BiH, sramim se kao Bosanka zbog situacije na ‘Vučjaku'”, ocijenila je Mijatović, koja je posjetu Bosni i Hercegovini 3. decembra počela obilaskom ovog kampa za izbjeglice i migrante, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Ona je najavila razgovore sa predstavnicima ne samo vlasti u Unsko-sanskom kantonu, na čijem se području kamp nalazi, već i bh. vlasti u Sarajevu krajem sedmice. Ranije je saopšteno da će Mijatović obići i druge migrantske kampove u BiH, te 6. decembra u Sarajevu održati konferenciju za medije.

‘Ovo nije kamp za ljude’
Istovremeno, oko 600 migranata u “Vučjaku” kažu da je tamo nemoguće boraviti zbog prvog snijega koji je jutros pao.

Kamran iz Pakistana kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je noć bila izuzetno teška zbog niskih temperatura i snijega.

“Želimo u neki centar jer ovo nije kamp za ljude. Nismo kriminalci, ubice, ni teroristi. Zbog čega smo osuđeni na ovo? Mnogo puta sam davao intervjue i pričao mnogim medijima kako je ovdje, ali ništa se nije promijenilo. Želimo dalje. Ovo je nemoguće”, rekao je Kamran.

Dio migranata je tokom noći napustio kamp i spustio se u Bihać.

“Imamo prvi bunt migranata u ‘Vučjaku’. Apelovali smo i tražili da se izmjeste, međutim, ništa se nije desilo. Šta će danas biti – teško je reći”, izjavio je novinarki Radija Slobodna Evropa (RSE) u ‘Vučjaku’ sekretar Crvenog krsta Grada Bihaća, Selam Midžić.

Mektić: U toku adaptacija kasarne Blažuj
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je novinarima u utorak u Sarajevu kako je počelo osposobljavanje kasarne Blažuj u koju bi u što skorije vrijeme trebali biti prebačeni migranti iz “Vučjaka”.

“Dobio sam odluku Vlade Federacije BiH da nam se to dodjeljuje. Jučer (2. decembar) sam s predstavnicima Vlade Federacije BiH potpisao ugovor o tome. Dao sam nalog da se počne adaptacija kasarne i da u najskorijem vremenu počnemo prebacivati migrante iz ‘Vučjaka’ tamo”, kazao je Mektić.

Mektić je takođe dodao kako je u proteklim mjesecima izgubljeno mnogo vremena jer ni jedna lokalna zajednica nije htjela prihvatiti da se na njihovom teritoriju osposobi kamp za prihvat migranata.

“Izgubili smo vrijeme tumarajući, moleći, ubjeđujući nekoga da se smiluje i da se uspostavi migrantski centar”, dodao je Mektić.

Na novinarsko pitanje da li očekuje da će se izvršiti pritisak na neke lokalne zajednice da ipak prihvate migrante, Mektić je odgovorio:

“Čak je i Vlada Kantona Sarajevo donijela odluku da se i tom teritoriju ne dozvoli migrantski centar, međutim imao sam niz razgovora na tom nivou s određenim ljudima i mislim da smo u dobrom dijelu amortizovali taj problem. Obavezali smo se da ćemo na raspolaganje staviti sve svoje kapacitete da ti migranti neće ometati lokalno stanovništvo i da neće biti prijetnja za normalno odvijanje života.”

U utorak je bila odgođena redovna sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj su trebali biti razmatrani materijali Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine koji se odnose na stanje u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi sa povećanim dolaskom migranata u Bosni i Hercegovini. Dan ranije, održana je telefonska sjednica Vijeća ministara na kojoj ova točka dnevnog reda nije razmatrana.

Ljudi postali neosjetljivi’
Berislav Jurič, novinar i kolumnist ističe da, sve dok institucije Bosne i Hercegovine šute, misle da tako rješavaju problem migrantske krize. Kako kaže, niko se ne želi uhvatiti u koštac sa problemom, jer za to treba puno posla i više mudrosti nego što je imaju bh. dužnosnici da se to riješi.

“Nemoguće je da se toliko mjeseci govori kako Bosna i Hercegovina nije spremna za migrante, a da ti migranti uporno dolaze u zemlju. Jednostavno je nemoguće da ne postoji nikakav plan gdje smjestiti te ljude, kako ih smjestiti i ne postoji nikakva strategija, pa zato imamo ono što imamo. Na kraju krajeva, koliko čujem, neki migranti bježe iz BiH u Srbiju, jer je Bosna i Hercegovina, očito, zemlja u kojoj niko ne želi biti”, navodi za RSE Jurič.

Istovremeno, književnica Nura Bazdulj Hubijar kaže za Radio Slobodna Evropa kako su ljudi postali neosjetljivi na globalnom nivou, pa se to odnosi i na stav prema migrantskoj krizi. Navodi da je nevjerovatno šta sve preživljavaju migranti u Bosni i Hercegovini, a da niko ne razmišlja da se bilo ko može naći u istoj situaciji.

“Jutros sam gledala na nekom portalu da su po snijegu ljudi bosi ili u papučama. To je nezamislivo. Evo ja, kao ljekar, znam šta znači podhlađivanje i kakve može imati reprekusije na ljudsko zdravlje. Ako tome dodate i uslove u kojima spavaju, šta jedu i sve drugo što je bitno, za normalana život, to je strašno. U svemu ovome, ova zemlja koja je prekrasna, i država koja je nikakva, u svemu kasni i ništa ne pravi kada je vrijeme za to”, ističe Bazdulj Hubijar.

Smanjen dolazak migranata
Inače, broj dolazaka izbjeglica i migranata na područje Unsko-sanskog kantona smanjen je posljednjih dana, rekle su za Radio Slobodna Evropa (RSE) vlasti ovog kantona u koji stižu gotovo svi migranti koji uđu u BiH i pokušavaju dalje preko Hrvatske do Evropsku uniju.​

Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić za RSE je izjavio kako u ovaj kanton sada dolazi do 50 migranata dnevno, dok je ranije stizalo od 150 do 200 migranata dnevno. Prema njegovim procjenama na području Unsko-Sanskog kantona trenutno boravi oko 5.000 izbjeglica, migranta i tražilaca azila.

Kroz prihvatni kamp “Vučjak” u proteklih pola godine prošlo je preko 15.000 izbjeglica i migranata. O njihovim potrebama još uvijek brigu vode jedino volonteri bihaćkog i Kantonalnog Crvenog krsta, koji svakodnevno pripremaju i dostavljaju im po dva dnevna obroka, ali i dijele toplu odjeću i obuću, te higijenske i druge potrepštine.

Prihvatni kamp “Vučjak” formiran je prije pola godine kao privremeni, zbog popunjenosti smještajnih kapaciteta postojećih prihvatnih centara, te do kako je bilo predviđeno, formiranja zajedničkog prihvatnog centra za sve izbjeglice i migrante koji borave na području Unsko sanskog kantona. To se do danas nije desilo.

Iako je zatvaranje kampa zatražila Evropska unija, u Gradskoj upravi Bihaća ostaju pri svom stavu da nema zatvaranja kampa “Vučjak” dok se ne pronađe adekvatna lokacija van USK, gdje će migranti biti izmješteni.

PIC o migrantskoj krizi 5. decembra
Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić za RSE je najavio kako će 5. decembra u Sarajevu zemlje članice Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH razmatrati pitanje migrantske krize u Bosni i Hercegovini, a posebno u USK.

“Imamo obećanje da će doći do otvaranja prihvatnih centara, kako u Federaciji, tako i na području Republike Srpske, kao i da bi se ovo pitanje kroz formiranje državne vlasti konačno trebalo riješiti na jedan adekvatan način. Vidjećemo 5. decembra kakva su rješenja članica PIC-a”, rekao je Kljaić za RSE.

PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju podršku mirovnom procesu – obezbjeđujući finansijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili direktno sprovodeći operacije u Bosni i Hercegovini. U PIC je uključen jedan broj posmatrača koji se mijenja.

Odluke u ime PIC-a donosi Upravni odbor, kao izvršno tijelo, pod predsjedavanjem visokog predstavnika, čine ga Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, te Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC), koju predstavlja Turska.