Predstavljen Glasnik Zemaljskog muzeja BiH iz oblasti arheologije

Odjeljenje za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine predstavilo je 54. svezak Glasnika te muzejske institucije, koji sadrži osam naučnih i stručnih radova na 240 stranica. Novi broj Glasnika objavljen je nakon petogodišnje pauze.
Glasnik Zemaljskog muzeja, najstariji je naučni časopis u Bosni i Hercegovini. Prvi broj izašao je 1. januara 1889. godine, nepunu godinu nakon osnivanja tog muzeja.

Glavna urednica Glasnika Andrijana Pravidur ističe kako Zemaljski muzej njeguje izlaženje ovog značajnog časopisa, zbog promoviranja aktivnosti u samom muzeju, ali i podsjećanja na veliko kulturno blago Bosne i Hercegovine.

“Kako se Glasnik razmjenjuje sa srodnim muzejskim institucijama u Evropi i svijetu, tako su i stručnjaci van Bosne i Hercegovine saznali za veliko bh. kulturno blago, što je pobudilo veliku pažnju za našu zemlju u kulturnom smislu”, rekla je Pravidur.

Članica međunarodnog uredničkog vijeća Glasnika Jacqueline Balen, voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, istakla je značaj naučnih tekstova, kao i novi grafički izgled časopisa.

“U broju imamo osam izuzetno važnih radova iz razdoblja prapovijesti, antike i srednjeg vijeka”, rekla je Balen i zaključila kako je riječ o časopisu koji ima svjetsku citiranost i u čijem stvaranju učestvuju naučnici iz čitave Bosne i Hercegovine.

Na početku je Glasnik izlazio četiri puta godišnje, a prvi urednik u periodu od 1889. do 1906. godine bio je Kosta Hoermann.

Koncepcija časopisa, zacrtana još programom objavljenim u prvom broju, zadržana je do danas. Zadatak Glasnika bio je i ostao donositi izvorne naučne i stručne članke iz svih oblasti koje se proučavaju u tom muzeju, te da u njemu, svojim prilozima učestvuju i vanjski saradnici.