Premijera predstave “Vesela večer u Sarajevu”: Kulturno sijelo kojeg više nema

Više nego impresivno, posebno kada se sagleda situacija u kojoj teatri grcaju u finansijskim problemima i uživaju ignorantski odnos vlasti prema onome što bi trebala biti jedna od glavnih promotivnih aktivnosti kulture naše zemlje.

Sve to je zasluga vrlo vrijednog i mladog kolektiva, sa Nihadom Kreševljakovićem na čelu. Njihove vizije se ne vežu od danas do sutra, nego djeluju kao atipični građani naše zemlje – rade za bolje i perspektivnije sutra, a ne samo za današnji sitni uspjeh.

Laganija forma

Cijela ta sezona dobiće epilog u nedjelju, kada će u bašči Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti biti izvedena predstava “Vesela večer u Sarajevu”, komad koji govori o Sarajevu na početku prošlog stoljeća i upravo kulturi koja je i tada u Sarajevu bila pojam za neke dijelove Evrope.

– Iz inata smo pokušali doći do predstave koja će biti intrigantna i zanimljiva i nama i publici, govori Dubravka Zrnčić-Kulenović, scenaristica (uz Maju Salkić i Sonju Goronju) i rediteljica predstave.

– Predstava je bazirana na faktografskoj građi, mnogo smo sarađivali sa muzejima i iščitavali smo brojne materijale i sve to nas je upućivalo kako da rekonstruišemo život iz tog doba. Tako smo rekonstruisali jedno autentično sijelo gdje su se na jednom mjestu družili ljudi tog vremena, ali i intelektualci i umjetnici. Odlučili smo se za laganiju formu, uz neke poznate historijske priče i muziku tog vremena, objašnjava rediteljica predstave.

Nadasve neobična predstava donosi uvid u društveni život Sarajeva upravo u trenutku kada je cijela Evropa bila na rubu Prvog svjetskog rata, ali o njemu u predstavi nema govora – cilj je bio pružiti drugačiju priču o tim vremenima, kroz autentične likove, govor i kostime.

– Mnogo nam je u pripremi predstave pomogla Vanja Popović i preko nje smo došli do kostima, a koristili smo i funduse drugih sarajevskih pozorišta. Napravili smo, zaista, jedno raskošno djelo i slobodno mogu reći da je ova predstava, ustvari, putujuća izložba kostima Vanje Popović, dodaje Zrnčić-Kulenović.

U predstavi se pojavljuje mnogo poznatih ličnosti iz pomenutog vremenskog perioda, a jednu od njih, lik Nafije Sarajlić, igra Maja Salkić.

– Ta žena je bila otkrovenje tog vremena po energiji koju je nosila u sebi. Bila je nastavnica, a pisala je poeziju koja je i sada vrlo aktuelna, kaže Salkić, koja ističe da je proces nastanka predstave bio i za nju vrlo zanimljiv.

– Ovo je vrlo lijep projekat, jer smo uz nastanak predstave imali priliku i naučiti mnogo toga o Sarajevu prije stotinu godina. Ovdje su se dešavale neke od stvari prve u Evropi, i zaista je šteta što to i dalje ne čuvamo – upravo to je i naša osnovna poruka publici, da naše naslijeđe treba brižno čuvati, naglašava Salkić.

Suprotnost našem vremenu

Uz Maju Salkić, u predstavi uloge tumače Sonja Goronja, Mehmed Porča, Sead Pandur i Sanjin Arnautović, kao muzička pratnja u njoj učestvuju i članice hora Korona Anida Isanović i Dunja Kazić, a harmoniku svira Kaća Hadžifejzović. Sead Pandur navodi da je posebno ponosan što tumači lik Makse Despića, u čijoj avliji je u stvari smješteno cijelo sijelo.

– Meni je, prije svega, drago što je SARTR s ovom predstavom ostao vjeran poetskom teatru. Makso Despić je bio čovjek bogat duhom. Bio je hedonista, uživao je u životu, druženju, ljudima – sve ono što se sada rijetko događa, bio je sušta suprotnost sadašnjem vremenu. Od njega i danas možemo mnogo naučiti i ja ću biti bogatiji i sretniji ako ljudi sa predstave izađu nasmijani i ako na njih uspijemo prenijeti barem dio energije tog čovjeka i vremena u kojem je živio, kaže Pandur.

Premijera predstave “Vesela večer u Sarajevu”, inače, bila je planirana ranije, ali je odgođena zbog kiše. Premijera će sada definitivno biti održana u nedjelju, 22. juna, u 21 sat, dok će prva repriza biti na istom mjestu i u isto vrijeme u utorak, 24. juna.

oslobođenje / bih-x