Prijaviteljima korupcije osigurati potpunu zaštitu

Transparency International Bosne i Hercegovine

Transparency International Bosne i Hercegovine

Transparency International Bosne i Hercegovine (TIBiH) uputio je komentare na Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije Federacije BiH, iskoristivši priliku pruženu u okviru javne rasprave o nacrtu Zakona, koji se nalazi u pralamentarnoj proceduri.

‘Zakon nedovoljno jasno definiše i nadležne organe za zaštitu prijavitelja korupcije, što dodatno unosi konfuziju i može dovesti do toga da više organa provodi Zakon ili da ga ne provodi nijedan, čime se prijavitelji ostavljaju bez adkvatne zaštite. Nacrt Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije FBiH sadrži i odredbe koje bi mogle imate odvraćajući efekat na potencijalne prijavitelje korupcije’ – navodi se u saopćenju.

Kao primjer, TIBiH navodi da je prema ovom nacrtu zakona  prijavitelj ‘odgovoran za odavanje službene, profesionalne ili poslovne tajne’, što u praksi može dovesti do situacije u kojoj bi poslodavac mogao inkriminiranu aktivnost na koju prijavitelj ukazuje proglasiti službenom ili poslovnom tajnom, te bi u tom slučaju posljedice snosio prijavitelj, bez obzira na to što poslodavac vršenjem prijavljene aktivnosti krši zakone, te i ovo djeluje obeshrabrujuće na potencijalne prijavitelje korupcije.

TIBiH je mišljenja da odvraćajuće djeluje i odredba prema kojoj je ‘prijavitelj dužan razmotriti štetu koja može nastati njegovim prijavljivanjem, a naročito da li javni interes za prijavljivanjem nadmašuje istu’, pri čemu se potencijalni prijavitelji u startu obeshrabruju i nikako nije u skladu sa zakonskim rješenjem prema kojem se prijavitelju garantuje da, ukoliko je izvršio prijavljivanje korupcije u razumnom uvjerenju, zbog toga neće snositi posljedice.

TIBiH još jednom naglašava da podržava inicijativu za usvajanje zakona kojim bi se omogućila zaštita prijaviteljima korupcije, ali upozorava i apeluje na zakonodavce da uzmu u obzir komentare organizacija civilnog društva kako bi se otklonili svi nedostaci i nejasnoće u zakonu, jer će u suprotnom zakon biti teško primjenjiv, građani se neće motivisati da prijavljuju korupciju, a prijavitelji će ostati bez zaštite.

TIBIH je mišljenja da je neophodno prijavitelju omogućiti alternativu prema kojem će od navedenih subjekata izvršiti prijavljivanje, te da ga se ne treba ograničiti samo na interno prijavljivanje.

Pored toga, odluka o zaštiti prijavljivača bit će donesena tek godinu ili dvije nakon započete procedure – ovakvo stanje evidentno je u praksi i posljedica je načina funkcionisanja državnih upravnih organa, kao i sudova u BiH, te nije izvjesno očekivati da bi se ta situacija mogla promijeniti donošenjem Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju.

‘To praktično znači da, ukoliko se nešto danas smatra javnim interesom, ne mora značiti da će to biti i sutra, ili obrnuto – naročito obzirom da se javni interes procjenjuje prema trenutnom stanju u određenoj oblasti života, zavisno od političkih, ekonomskih i drugih okolnosti’ – stoji u saopćenju TIBiH.

Zakon slijedi principe koji se odnose na izdvojenost zakona, definicije osnovnih pojmova, predviđanje zaštite za lica koja prijavljuju korupciju, objavljivanje informacija, interno prijavljivanje, zaštitu identiteta prijavitelja, obrnuti teret dokazivanja, te pitanja pravnih lijekova i iskrenog uvjerenja prijavitelja.

TIBiH se nada da će komentari pristigli u toku javne rasprave biti usvojeni od strane zakonodavaca, imajući u vidu neophodnost detaljnijeg definisanja odredbi Zakona, kao i njegovo usklađivanje sa nacrtom Zakona predloženog na nivou BiH.

Posted by on 2013-10-24. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login