Proces pomirenja u BiH u krizi: Ne bavimo se činjenicama i pravdom. I dalje smo zatvoreni u nacionalnim okovima

rat, BiH, Mostar

I dalje smo zatvoreni u nacionalnim okovima…

Javna debata “Kako oživjeti proces tranzicione pravde u BiH?” održana je u Banjaluci gdje se govorilo o pomirenju, tranzicionoj pravdi i suočavanju sa prošlošću koje je potpuno nestalo iz agendi ovdašnjih političara i njihovih javnih nastupa.

Ponovo se govori o potrebi očuvanja stabilnosti i mira dok teme iz politike i kulture sjećanja, priznavanja i suočavanja sa zločinima počinjenim u ime naroda gotovo da ne postoje.

Na debati je istaknuto da proces uspostavljanja tranzicione pravde u državama nastalim na području bivše SFRJ u ozbiljnoj krizi zbog nepostojanja političke volje vlasti za procesuiranjem počinilaca ratnih zločina, jačanja ekstremnog nacionalizma i prekida dijaloga sa civilnim društvom o prošlosti.

Zlatica Gruhonjić, direktorica CDTP Banjaluka rekla je da tema pravde nije dovoljno prisutna u javnom diskursu, naročito kada su u pitanju političari, ali i institucije koje bi trebale da provode taj proces o njoj ne žele da govore.
“Ljudima se svakodnevno serviraju podjele na nas i njih, pričamo samo o onome šta su drugi uradili nama, a niko se govori o onome šta smo mi uradili drugima. Niko se ne suočava sa svojim grijesima, sa svojim zločinima. U javnom prostoru od strane političara nemamo poruka koje bi ukazivale na jedan pozitivan proces suočavanja sa prošlošću, oni ne rade na pomirenju i nemaju potrebu i želju da utvrde činjenice o onome šta se dogodilo”, rekla je za BUKU Zlatica Gruhonjić.

Ona dodaje da se svi sjete žrtava u vrijeme izbora i kad im je to potrebno, a niko se od političara ne bavi pravim suočavanjem sa prošlošću.

“Proces suočavanja sa prošlošću je zamro u političim agendama i nema odgovarajućeg modela na koji bi se prišlo procesu suočavanja sa prošlošću, nego mi se čini da se tim više bavi civilno društvo koje može da pomogne, ali ne može da preuzme na sebe odgovornost institucija sistema za konačno utvrđivanje činjenica”, ističe Zlatica.

Na debati je istaknuto da je ‘Berlinski proces’ možda posljednja šansa da se političke vođe na Balkanu obavežu da će u potpunosti provesti mehanizme tranzicione pravde, kroz državne institucije.

Sama debata je pokušaj oživljavanja procesa tranzicione pravde i suočavanja sa prošlošću, što je neminovno za utvrđivanje istine i demokratizaciju BiH.

Midhat Izmirlija sa Fakulteta pravnih nauka iz Sarajeva kaže da kada govorimo o tranzicionoj pravdi i aktuelnom trenutku u BiH možemo reći da je zapravo došlo do zastoja kada je riječ o provedbi mehanizama tranzicione pravde koji su u teoriji poznati, a osjeća se i nedostatak interesa za tu temu u društvu.

“Političke elite ne iskazuju političku volju i ne žele da naprave određeni pritisak da bi se suočile sa prošlošću da bi se utvrdile činjenice o zločinima koji su se dogodili u toku rata u bivšoj Jugoslaviji, a time i u BiH. Vrijeme prolazi i treba se što prije nešto preduzeti, jer će nam samo utvrđivanje činjenica pomoći da u budućnosti ne dođemo u sličnu situaciju”, rekao je za BUKU Midhat Izmirlija.

U okviru debate predstavljeno je i Istraživanje o mjestima zatočenja u BiH, koje zajedno provode udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje (TPOS) iz Sarajeva i Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu iz Banjaluke, a koje predstavlja doprinos civilnog društva procesu suočavanja sa prošlošću.

U debati su učestvovali Zlatica Gruhonjić, direktorica CDTP Banjaluka, Dženana Karup Druško, direktorica TPOS Sarajevo, Doc. dr Midhat Izmirlija, Fakultet pravnih nauka Sarajevo, Drago Bojić, teolog i publicista, Gordana Katana, novinarka dnevnog lista Oslobođenje iz Banje Luke, dr Danijela Majstorović, profesorica, Univerzitet u Banjaluci i građani i građanke, aktivisti i aktivistkinje iz Banjaluke

U okviru debate zaključeno je da je krajnje vrijeme da se suočimo sa svim onim što smo napravili, jer je to jedini nalin da izgradimo zajedničku kulturu sjećanja!