Radovan Karadžić ponovo pred haškim sudom

U Haškom tribunalu danas će biti nastavljeno suđenje haškom optuženiku Radovanu Karadžiću, koje je prekinuto 9. decembra, jer sudsko vijeće nije bilo u mogućnosti da zasjeda u ovom predmetu u nedjelji prije početka tronedjeljne zimske pauze.

Tužilaštvo nastavlja sa izvođenjem dokaza za genocid u Srebrenici 1995. godine, a najavljeno je da će do petka biti saslušano šest novih svjedoka. Iskaze će dati zaštićeni svjedok KDZ-045, britanski patolog John Clark, forenzički antropolog iz Gvatemale Freddie Pecereli, te kenijski pukovnik Joseph Kingori i dva pripadnika holandskog bataljona UNPROFOR-a, Paul Hrunevegen i Roger Patelski.

Karadžiću se pred Haškim tribunalom sudi za genocid počinjen u julu 1995. u Srebrenici, kao i u još sedam bosanskohercegovačkih općina tokom 1992. godine. Optužnicom se Karadžiću na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 općina, te granatiranje i snajperisanje Sarajeva, kao i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce.

Posredstvom grčke Ambasade u Hagu, Tribunal je prvih dana januara obaviješten da predsjednik Grčke Karolos Papoulias “ne namjerava da udovolji zahtjevu doktora Karadžića” od 8. decembra 2011. godine, kojim je zatraženo da se on pojavi kao svjedok odbrane u ovom predmetu. Karadžić je naveo da ga je Papoulias 1994. i 1995. godine u nekoliko navrata posjetio na Palama, u svojstvu ministra vanjskih poslova Grčke.

U zahtjevu je naglašeno da bi Papoulias mogao da potvrdi koje je napore Karadžić uložio s ciljem postizanja mira u BiH. U pismu iz grčke Ambasade navodi se da se “pretragom u arhivima Ministarstva vanjskih poslova u Atini nije došlo do informacija relevantnih za ovaj predmet”.

Suđenje Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine, a tužilaštvo je sa izvođenjem dokaza počelo u aprilu 2010. godine.

Danas će biti nastavljen i glavni pretres u predmetu protiv prvog ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Miće Stanišića i nekadašnjeg načelnika Centra službi bezbjednosti u Banja Luci Stojana Župljanina, po optužnici za progone nesrpskog stanovništva iz 20 općina BiH 1992. godine.

Dokazne postupke završili su i tužilaštvo i zastupnici odbrane, a najavljeno je da će optužba sada izvesti dodatne svjedoke, u namjeri da pobije dokaze odbrane. Suđenje u ovom predmetu počelo je u septembru 2009. godine.

Glavni pretres biće nastavljen danas popodne i u predmetu protiv nekadašnjih šefova Službe državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića iFranka Simatovića, kojima se sudi za zločine koje su od 1991. do 1995. u Hrvatskoj i BiH počinile policijske i paravojne snage pod njihovom kontrolom. Dokazni postupak nastavlja Simatovićeva odbrane.

Za sutra je zakazana rasprava u predmetu generala Zdravka Tolimira koji bi svoj dokazni postupak trebalo da započne 23. januara, saslušanjem prvog od ukupno četiri svjedoka odbrane. Tolimir je bio pomoćnik komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i bio je neposredno odgovoran komandantu Glavnog štaba, Ratku Mladiću.

Optužnica ga tereti za genocid i druge zločine u Srebrenici i Žepi, od jula do novembra 1995. godine.

Tužilaštvo je saopštilo da ne odustaje od svjedočenja Dragomira Pećanca, nekadašnjeg obavještajnog oficira u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, koji je, zbog odbijanja da se pojavi kao svjedok u predmetu Tolimir, optužen za nepoštivanje suda i 9. decembra prošle godine osuđen na tri mjeseca zatvora.

Predsjedavajući sudija Kristof Flige upozorio je Pećanca da bi ponovo mogao biti optužen za nepoštivanje suda ukoliko odbije da svjedoči protiv generala Tolimira.