Rimski most u Sarajevu: Pravi predstavnik osmanske arhitekture

Rimski most, Sarajevo

Rimski most, na rijeci Bosni, nedaleko od sarajevskog naselja Ilidža, jedan je od ljepših sačuvanih mostova u bosanskohercegovačkoj prijestolnici Sarajevu i njegovoj okolini. Jedan je od četiri stara kamena mosta na području Sarajeva koji su sačuvani do danas.

Nosi naziv Rimski most, ali nisu ga sagradili Rimljani. Sagradile su ga Osmanlije početkom 16. stoljeća. Turci su ga još nazivali i Ćuprija na izvoru rijeke Bosne. O njemu se danas zna jako malo, a nalazi se pod zaštitom nacionalne komisije BiH.

Adnan Muftarević, arheolog i viši kustos Muzeja Sarajevo kaže da je “Rimski most jedan od ljepših sačuvanih mostova u Sarajevu i njegovoj okolini”.

“Imamo Koziju ćupriju, Šeher-Ćehajinu ćupriju, Latinsku ćupriju i Rimski most. Carev most i Most Rustem-paše Opukovića, koji se nalazi na rijeci Željeznici nisu sačuvani do danas. Ovo je jedan od četiri sačuvana mosta”, ispričao je Muftarević.

Poznato je da su na ovom području Rimljani, nakon osvajanju Ilirikuma, u prvom stoljeću naše ere, formirali koloniju.

“Dolaskom Osmanlija na ove prostore, oni oživljavaju terme i hamame i koriste lječilište na području današnje Ilidže”, priča Muftarević.

Prema njegovim riječima, nazvan je Rimski po tome što su građevinari ili mimari ovoga mosta koristili ostatke kasnoantičkih spomenika sa ovog prostora.

“Rimski most je sagrađen, po pretpostavkama, ne znamo tačan datum, putopisac Katrin Zenoga navodi 1530. godine. Velika je vjerovatnoća da je napravljen tih godina, da ga ne svrstavaju iza 1550. godine. Spominje se još obnova od osmanlijskih vladara, velikog vezira Rustem-paše Opukovića, koji je porijeklom s ovih prostora. Navodi se da ga je on ili Gazi Ali-paša renovirao u 16. stoljeću”, ističe Muftarević.

Kako kaže, ne zna se tačno koji je od njih dvojice, ali se uopšteno može reći da je Rimski most ili Ćuprija napravljen u 16. stoljeću.

“Rađen je od kasnoantičkih spomenika i od klesanog kamena. Dužina mosta je oko 40 metara, a širina 4,5 metra. Sastoji se od sedam lukova od kojih je središnji najveći. Pravi je predstavnik osmanske arhitekture. Sagrađen je u 16. stoljeću i tada je najvjerovatnije doživio nekakva oštećenja tako da se javila potreba da se popravi i da se malo rekonstruiše. Kasnije, pretpostavlja se, da su rađene manje korekcije, zaštitni radovi”, pojasnio je Muftarević.

Nazvan je Rimski iako je izgrađen u Osmanskom periodu. Naime, Muftarevič ističe da nikakav problem ni Osmanlije nisu vidjele u tome da se nešto naziva Rimskim.

“Po mnogim historičarima, rimska imperija se i nastavlja sa Osmanlijama, jer u to vrijeme je važilo pravilo preuzimanja titule i dalje upravljanje carstvom. Oni nisu imali problema da nešto nazivaju rimskim i sam narod ga je nazivao Rimski most zbog kasnoantičkih kamenih spomenika koji su uklesani u njega”, dodaje Muftarević.

Mjesto na kojem se nalazi Rimski most je još od rimskog perioda poznato kao izletište.