05.06. – Dogodilo se na današnji dan – Rođeni: španski pisac, muzičar i slikar Federico García Lorca; škotski ekonomista Adam Smith; meksički revolucionar Francisco “Pancho” Villa, koji je predvodio seljački pokret…

Adam Smith

Adam Smith

1604. – Hrvatski sabor donio zakon kojim je katolička vjera postala jedina priznata vjera u Hrvatskoj.

1723. – Rođen je škotski ekonomista Adam Smith, najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije uz Davida Ricarda, čija se teorija o podjeli rada u ekonomskoj literaturi smatra klasičnom. Namjeravao je da izgradi jedinstven sistem koji bi obuhvatio sve ljudske djelatnosti, ali je napisao samo dva rada: iz etike – “Teoriju moralnih osjećanja” i ekonomsko djelo u pet knjiga “Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda”. Naglašavao je da u etici vlada altruizam, a u ekonomiji egoizam. Detaljno je prikazao istoriju nastanka novca, analizirao vrijednost i raspodjelu najamnine, profita i rente, akumulaciju kapitala i razliku između proizvodnog i neproizvodnog rada. Prihvatio je i razvio teoriju radne vrijednosti, ali je, za razliku od Rikarda, smatrao da vrijednost robe određuje količina utrošenog, odnosno potrebnog rada samo u pretkapitalističkoj privredi. Izraziti je pristalica ekonomskog liberalizma i protivnik merkantilizma, čemu je posvetio jednu od pet knjiga “Bogatstva naroda”.

1819. – Rođen je engleski astronom i matematičar John Couch Adams. Na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, odredio je, skoro istovremeno sa Urbainom Le Verrierom), putanju Neptuna.

1827. – Turske snage zauzele Akropolu i ušle u Atinu.

Pancho Villa

Pancho Villa

1878. – Rođen je meksički revolucionar Francisco “Pancho” Villa, koji je predvodio seljački pokret u Meksičkoj revoluciji od 1910. do 1917. Ubili su ga 1923. politički protivnici u mjestu Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čivava. Proglašen je 1966. za meksičkog nacionalnog junaka.

1883. – Rođen engleski ekonomista John Maynard Keynes – tvorac makroekonomije. Glavnim djelom – “Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca” zadao je snažan udarac tradicionalnoj mikroekonomiji – koja se uglavnom bavila tržištem, cijenama i raspodjelom – i orijentisao se na istraživanje makroekonomskih veličina, posebno nivoa zaposlenosti. Pokazao je da kapitalistička privreda preko tržišnog mehanizma ne stvara automatski punu zaposlenost i da je neophodna intervencija države radi izvlačenja iz nezaposlenosti i kriza. Preporučivao je uglavnom mjere kreditne politike /smanjenje kamatne stope radi oživljavanja privatnih investicija/, poreske politike /smanjenje poreza radi povećanja ukupne efektivne tražnje, preraspodjelu nacionalnog dohotka u korist radnih slojeva/ i mjere u sferi direktnih proizvodnih funkcija države (javni radovi). Ostala djela: “Ekonomska posljedica mira”, “Rasprava o novcu”, “Revizija mirovnog ugovora”, “Traktat o novčanoj reformi”, “Sredstva ka prosperitetu”.

Federico García Lorca

Federico García Lorca

1898. – Rođen je španski pisac, muzičar i slikar Federico García Lorca, jedan od najvećih liričara 20. vijeka, čija je poezija krik protiv dehumanizacije i društvenih nepravdi. Njegove pjesme, natopljene sveobuhvatnim osjećanjem smrti i stradanja, iskazane su duboko samosvojnim jezikom, premda po formi bliskom nadrealističkom modelu. Zbog toga što je njegova poezija – puna nježnosti i sukoba južnjačke krvi s ljubavlju i smrću – crpila snagu s tla Andaluzije, nazvali su ga “andalužanski slavuj”. Višestruko obdaren, bio je omiljen za života, a poslije tragične smrti – strijeljali su ga frankisti 1936. u Visnaru kod Granade – postao je najčitaniji svjetski pjesnik. Djela: zbirke pjesama “Ciganski romansero”, “Pjesnik u Njujorku”, “Knjiga pjesama”, “Pjesme”, “Tamaritski divan”, poema “Kante Hondo”, tužbalica “Plač za Ignasijom Sanćesom Mehijasom”, drame “Leptirove čarolije”, “Marijana Pineda”, “Čudesna obućarka”, “Don Kristobalovo malo pozorište”, “Ljubav don Perlimplina”, “Belise u njihovom vrtu”, “Donja Rosita neudata”, “Krvava svadba”, “Jerma”, “Dom Bernarde Albe”.

1915 – Žene u Danskoj su dobile pravo glasa.

1933. – Rođen je jugoslovenski glumac Velimir Bata Živojinović.

1945. – Opunomoćenici vlada SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske u Berlinu potpisali Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu i njenoj podjeli na četiri okupacione zone. Istočnu zonu je preuzela Crvena armija, južnu i srednju oblast američka, dio srednje oblasti i sjeverne dijelove britanska, a francuskoj armiji su pripali Badenska i Sarska oblast i mali mostobran na desnoj obali Rajne prema Koblencu. Berlin je podijeljen na četiri administrativna dijela, kojima su upravljali saveznički generali.

1947. – Državni sekretar SAD George Marshall saopštio plan o finansijskoj pomoći Evropi, razorenoj u Drugom svjetskom ratu. Planom je obuhvaćeno 16 zemalja, a ukupna suma pomoći od 1948. do 1952. iznosila je 15 milijardi dolara, od čega najviše Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji i Turskoj. Plan je uz ekonomsku imao i političko-vojnu ulogu – postao je jedan od bitnih elemenata NATO pakta, osnovanog 1949.

šestodnevni rat

Šestodnevni rat

1955. – Rođen je pjevač benda Parni valjak Aki Rahimovski.

1965. – State Department prvi put javno priznao da kopnene snage SAD učestvuju u borbama u Južnom Vijetnamu.

1967. – Počeo šestodnevni rat Izraela s arapskim zemljama kada su Egipat, Sirija i Jordan do nogu potučeni. Izrael je zauzeo cio Jeruzalem, zapadnu obalu Jordana, strateški važnu Golansku visoravan, Pojas Gaze i cijelo Sinajsko poluostrvo s obalom Sueskog kanala i bogatim nalazištima nafte.

1972. – U Stockholmu je počela Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša.

1975. – Sueski kanal ponovo otvoren za međunarodni saobraćaj, izuzev za Izrael, i brodovi su prošli kroz njega prvi put od izraelsko-arapskog rata 1967.

Giorgio Amendola

Giorgio Amendola

1980. – Umro je italijanski političar Giorgio Amendola, jedan od osnivača moderne Italije, član najužeg rukovodstva Komunističke partije Italije. Osuđen je 1932. na pet godina progonstva, koje je proveo u Tunisu uređujući jedan antifašistički list. S prvacima ostalih većih italijanskih partija potpisao je 1941. u Marseju antifašistički pakt koji je postao osnova Komiteta za nacionalno oslobođenje Italije u kojem je bio predstavnik komunista. S Alessandrom “Sandrom” Pertinijem je u Drugom svjetskom ratu rukovodio pokretom otpora. Jedan je od ideologa evrokomunizma i pobornik “istorijskog kompromisa” komunista i ostalih demokratskih snaga. Djela: “Demokratija u Mesođornu”, “Radnička klasa i demokratski program”.

2006. – Crna Gora je proglasila nezavisnost na osnovu rezultata referenduma, a Republika Srbija deluje kao nezavisna i suverena država.

2008. – BiH uručena “mapa puta” za liberalizaciju viznog režima za građane BiH.

2017 – Crna Gora je postala punopravna članica Sjeveroatlantskog vojnog saveza NATO (North Atlantic Treaty Organization).

Posted by on 2018-06-05. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login