Šahinpašić: Sve što je vrijedno, na Sarajevskom sajmu knjiga

Ajdin Šahinpašić

Ajdin Šahinpašić

Druga polovina aprila tradicionalno je rezervisana za Sarajevski sajam knjiga, ove godine XXIX po redu. Istovremeno će se održati XIV bijenale knjige. Ajdin Šahinpašić, direktor izdavačko-knjižarskog društva, govori o organizaciji ovogodišnjeg Sajma i politici formiranja cijena knjiga.

RSE: Da li je sve spremno za još jedan Salon knjiga?

Šahinpašić: Za prve posjetioce, XXIX sajam knjiga i XIV bijenale knjige, otvara se u srijedu u 10 sati. Oni koji dođu, bit će darivani knjigama, kao i svake godine. Ulaz je besplatan. Pozivamo sve zainteresirane da dođu na Sajam knjiga i da vide šta smo pripremili za ovu godinu.

RSE: Koliko će izlagači učestvovati na ovogodišnjem sajmu i iz kojih država?

Šahinpašić: Više od 150 izlagača iz BiH, regiona i ostatka svijeta prezentirati će svoja izdanja u više dana. Ono što smo vrijedno pripremali u protekloj godini dana, ćemo publici prezentirati i ponuditi po najpovoljnijim uslovima u ovom trenutku.

RSE: Čini se da će tu biti za svakoga po nešto. Cijene i dalje ostaju sajamske, veoma pristupačne za većinu posjetitelja?

Šahinpašić: Cijene knjiga u BiH su konkurentne u kontekstu regionalnih cijena, a o svjetskim da ne govorimo, pogotovo u vrijeme Sajma, kada se svi potrude da daju određene popuste za publiku. Cijene su na Sajmu najpovoljnije u našoj zemlji.

RSE: Da li su cijene realne, obzirom da se po pitanju izdavaštva još ništa nije riješilo u odnosu na prethodne godine?

Šahinpašić: Ako bi smo gledali neki ekonomski racio u kontekstu formiranja cijene za naša izdanja, on nije opravdan. Kada smo mjerili parametre proizvodnje, u odnosu na našu proizvodnu cijenu, ta cijena bi morala biti daleko veća. Zbog konkurencije, slabe kupovne moći i svega onoga sa čime se moramo nositi u našoj zemlji, nismo u prilici da sebi takav luksuz dozvolimo.

PDV je taj koji nas dodatno ograničava i ugrožava. Mi smo ti koji smo, na uštrb svoje potencijalne zarade, cijene ostavili onakve kakve su bile prije uvođenja PDV-a. Nismo mogli taj teret prebaciti na građane jer smo svjesni da naši kupci imaju jako ograničene budžete. Da smo povećali cijene knjiga za PDV, sigurno ne bi imali koristi od toga jer ljudi ne bi kupovali knjige.

RSE: Ove godine imate podršku institucija, koja je prethodno izostajala. Da li je to najava da će ipak doći do boljitka?

Šahinpašić: Ta podrška, ako gledate neke realne parametre, je ograničena. Kome se obraćamo i od koga možemo očekivati podršku su Ministarstvo kulture Kantona Sarajevo i eventualno Fondacija za izdavaštvo. Nijedna druga institucija do sada nije pokazala interes da se aktivnije uključi u ovaj segment. Ta podršku koju mi dobijemo od Ministarstva kulture se koristi za umanjenje cijene zakupa za domaće izlagače. Sa te strane podrška bi trebala biti daleko veća, ako uzmemo u obzir broj ljudi koji posjeti Sajam, sam kulturološki značaj ovakve manifestacije i onoga što izdavaštvo samo sa sobom nosi.

Ne možemo reći da postoji neki sistematski okvir koji će regulisati ovo naše područje. Vidite i sami kako se razvija ekonomska i politička situacija u našoj zemlji i kako se zadužujemo kontinuirano kao država. Nema neke politike koja bi na neki način privukla ozbiljniju investiciju. Konkretno, da se ulože značajnija sredstva u izgradnju autoputa, automatski bi se to odrazilo i na ekonomiju. Ovdje parcijalni interesi sprečavaju društveni interes jer interesi pojedinaca su ispred interesa opće društvene zajednice. Sa te strane ne možemo vidjeti ni neki veći boljitak.

RSE: Broj ljudi koji pripremaju ovaj XXIX po redu sarajevski sajam je veći. Sajamski plakat radili ste sa Udruženjem likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti BiH. Kakva je ta saradnja i gdje će sve biti sajamski plakat dostupan?

Šahinpašić: To nije nastalo ove godine. Mi smo sa Akademijom i profesoricom Amrom Zulfikarpašić sarađivali već duži niz godina. Redovno smo pravili konkurs, gdje su nam studenti pravili idejna rješenja za sam Sajam. Na taj način smo pokušavali uključiti studente u sam proces, za neku simboličku nagradu. Studenti su dobijali priliku da iskažu svoju kreativnost i da se uključe u neki realan svijet. Drugačije je kada nešto učite, a drugačije je kada se to primjenjuje u praksi.

Razvojem same sajamske manifestacije i promjenom određenih struktura u menadžmentu Skenderije, mi smo u jednom periodu tu saradnju zaledili, ali evo opet se otvorila prilika za tim. Želio sam na neki način da iskoristim ovu priliku da se Bosančica proširi kroz sam Sajam. U prošloj godini su bile poduzete zaista ogromne aktivnosti od strane ovoga Udruženja na promociji Bosančice. Sama izdanja koja su oni radili, plakati za izložbe i sve ostalo, jako je bilo značajno da se na neki način veže i za Sajam knjiga.

Ove godine smo, zahvaljujući njima, dobili prelijepo rješenje sajamskog plakata. Taj plakat je distribuiran po cijeloj BiH, u sve škole, sve obrazovne institucije i biblioteke. Ono što me zaista raduje je da će u narednu godinu dana biti prisutan na zidovima tih institucija. Mi smo ujedno pozvali sve te škole da organizirano dovode djecu na Sajam. Pored toga, omogućili smo svim školama van Kantona Sarajevo, u saradnji sa Zemaljskim muzejem, da organizirano besplatno posjete Zemaljski muzej za vrijeme trajanja Sajma. To je dodatna korist i vrijednost za sve učesnike.

RSE: Čini se da posebno iznenađenje pripremate upravo u saradnji sa ovom kulturnom institucijom?!

Šahinpašić: Nama je bilo značajno da obuhvatimo što veći broj kulturnih institucija u gradu Sarajevu, koje će se priključiti Sajmu kao fokusu dešavanja – April u našem gradu. Prošle godine, u saradnji sa Umjetničkom galerijom BiH i Strajom Krsmanovićem, na njegovu inicijativu, smo došli do toga da ponudimo svim posjetiocima Sajma besplatnu posjetu Umjetničkoj galeriji, gdje su bile tri stalne izložbe. Odlučili smo da i u buduće takav model primjenjujemo u realizaciji Sajma. Iz toga razloga je došlo i do saradnje sa Zemaljskim muzejom.

Iznimno me raduje da Zemaljski muzej pokušava da riješi probleme iz proteklog perioda, od toga da je bio zatvoren, do nedostatka sistematskog finansiranja ove značajne institucije. Ove godine smo se potrudili da im omogućimo da izlažu na Sajmu svoja vrijedna izdanja jer njihova izdavačka djelatnost je duga gotovo dva stoljeća. Sa te strane oni se mogu smatrati jednim od najstarijih izdavača u našoj zemlji. Bilo je nepravedno da oni nisu u proteklim godinama izlagali na Sajmu. Posebno me raduje što će se njihova rijetka i vrijedna izdanja ove godine naći na Sajmu.

RSE: Toliko uvezanih institucija kulture prije svega govori da Sajam nije više samo Sajam knjige, gdje će ljudi moći kupiti knjigu, nego da je to udruživanje kulturnih institucija u ovoj državi, koje su manje-više prepuštene sebi.

Šahinpašić: To je vjerovatno recept za opstanak kulturnih institucija u našoj zemlji. To udruživanje je neko ciljano zajedničko djelovanje u buđenju svijesti kulturoloških potreba posjetitelja i građana ove zemlje. Nastojati ćemo da i druge institucije uključimo na ovaj način, da zajedno sa Sajmom promovišemo ostale kulturno-istorijske vrijednosti koje naša zemlja ima.

RSE: Jedan od ovogodišnjih partnera Sajma je i Fondacija Mak Dizdar, koja će u okviru programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja ovog pjesnika organizovati poseban program na Sajmu knjiga. Šta posjetioci mogu očekivati?

Šahinpašić: Prije oko osam mjeseci smo napravili koncept ove saradnje. Mene je obradovalo kada je Gorčin Dizdar došao sa tom idejom. Obilježavanje 100 godina od rođenja Maka Dizdara, vjerovatno najznačajnijeg pisca BiH, je nešto što pripada Sajmu. Sajam je mjesto gdje Mak zaslužuje centralnu poziciju.

Bit će postavljena izložba o njegovom životu i djelu u Bosanskoj kući. Kuća će se ove godine zvati Makova hiža. Njegova bista će biti postavljena u Bosanskoj kući. Na taj način želimo da odamo počast velikanu BiH. Održana će biti promocija autentičnog izdanja knjige Kameni spavač, koja je nedavno objavljena od strane Fondacije. Oni će na sajmu imati priliku da se predstave publici sa ranijim izdanjem koje su imali.

RSE: U okviru Sajma bit će dodijeljene nagrade u više kategorija iz oblasti knjižarstva i književnosti. Kakvih će još sadržaja biti?

Šahinpašić: Promocije će se dešavati svaki dan na samom Sajmu. Bit će dodjela nagrada Fondacije Kemal Bakaršić. Tu će doći predstavnici raznih drugih institucija i biblioteka, koje će iskoristiti priliku da se sretnu sa izdavačima i autorima. Svakodnevne promocije u Makovoj hiži će se dešavati od prvog do zadnjeg dana.

Posted by on 2017-04-18. Filed under Kultura, Sarajevo, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login