Sarajevo više ne može zaustaviti izgradnju Pelješkog mosta

Dok parlament BiH traži da se zaustave sve aktivnosti vezane za izgradnju Pelješkog mosta, sugovornici iz Hrvatske uvjeravaju da su ti zahtjevi motivirani isključivo unutarnjopolitičkim razlozima.

most, Pelješac

most, Pelješac

I baš kad se činilo da je odlukom Europske komisije o isplati 375 milijuna eura europskog novca za izgradnju Pelješkog mosta uklonjena i posljednja prepreka prije početka gradnje najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta, iz Bosne i Hercegovine stiže hladni tuš. Parlament BiH zatražio je slanje note Hrvatskoj u kojoj će zahtijevati obustavu svih aktivnosti vezanih uz gradnju mosta dok se ne postigne obostrana suglasnost oko tog projekta, a najavljeno je i osnivanje posebne parlamentarne komisije koja bi trebala preispitati jesu li ispunjeni svi uvjeti pod kojima bi projekt postao prihvatljiv za Sarajevo. Da stvar bude neugodnija, sve se to dogodilo neposredno uoči zajedničke sjednice vlada Hrvatske i BiH, koja je ovog tjedna održana u Sarajevu.

Plenković je u Sarajevu pomirljivo uvjeravao da Pelješki most “ničim ne ugrožava interese BiH” i da Hrvatska ostaje najangažiraniji glasnogovornik interesa BiH na putu prema EU-u i NATO-u, očito želeći da ovo pitanje ne zasjeni pohvalnu činjenicu što su se nakon sedam godina uspjele sastati dvije vlade. Istodobno se u Sarajevu ponovno problematiziraju i ona pitanja koja su se činila riješenima, nakon što je Hrvatska prihvatila praktično sve zahtjeve BiH i podigla visinu mosta s 35 na 55 metara i ostavila 200 metara morskog prolaza između središnjih stupova, što je znatno poskupilo cijeli projekt, ali i ona pitanja koja je nemoguće riješiti u preostalih nekoliko mjeseci do početka gradnje mosta, poput razgraničenja Hrvatske i BiH na moru. Iz Sarajeva, naime, sada stižu uvjeravanja da gradnja mosta ne smije početi prije nego što se riješi pitanje “izlaza BiH na otvoreno more”, na koji, po mišljenju stručnjaka okupljenih u Pomorskom društvu u Sarajevu, BiH ima neotuđivo pravo. Pomorsko društvo BiH zahtijeva da se sudskim putem odredi koridor širine milju i pol i dužine 70 kilometara, od Neuma do otvorenog mora.

Hrvatska udovoljila svim zatjevima BiH

Hrvatski dužnosnik odlično upućen u ovaj projekt, koji je želio ostati neimenovan – jer u Zagrebu ne žele učiniti ništa što bi potaknulo verbalni sukob – kazao je za DW kako je ponovno otvaranje ovog pitanja vjerojatno potaknuto unutarnjopolitičkim razlozima. Prema riječima našeg sugovornika, u ovom slučaju radi se o dva odvojena pitanja. Jedno je pitanje razgraničenja Hrvatske i BiH, a drugo pitanje odnosi se na režim plovidbe na području budućeg Pelješkog mosta. Kada je riječ o razgraničenju, 1999. je potpisan sporazum o granici između Hrvatske i BiH, koji nikad nije stupio na snagu jer nije ratificiran, i to zbog pitanja Velog i Malog škoja te vrha poluotoka Kleka. To pitanje, međutim, ne može utjecati na gradnju Pelješkog mosta, budući da će se Pelješki most nalaziti više od 500 metara unutar nespornog teritorija Hrvatske.

A kada je riječ o režimu plovidbe, Hrvatska i BiH to su pitanje usuglasile međusobnim sporazumom, kojim je definirana visina mosta od 55 metara i 200 metara morskog prolaza između središnjih stupova. “Prema tome, Hrvatska ne osporava pravo neškodljivog i tranzitnog prolaza za sve brodova iz i prema Neumu, tako da smatramo da nikakvo otvoreno pitanje ovdje ne postoji”, rezolutan je naš sugovornik, koji ne vidi nikakav razlog za politizaciju ovog pitanja.

Kultura sukoba i nesuradnje

Slično razmišlja i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, koji je voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom. “Očito je, naime, da u BiH koriste mnoge teme, pa i ovo pitanje, za svoje unutarnjopolitičko razračunavanje. Ovdje nije problem u projektu Pelješkog mosta, nego u politici u BiH. Podsjetit ću vas da je parlament Federacije BiH nedavno donio proturezoluciju kojom je želio poništiti rezoluciju Europskog parlamenta o stanju u BiH, što svjedoči o potpunoj dezorijentiranosti tamošnje politike”, podvlači Picula za DW, tvrdeći da i najnovije “junačenje” spram Pelješkog mosta u BiH ne predstavlja “ništa drugo nego uvod u nepotrebno dugu kampanju za parlamentarne izbore, koji će se održati u listopadu sljedeće godine”.

BiH, dodaje, nije iskoristila ovu godinu, koja je rijetka godina bez izbora u toj zemlji, za konsolidaciju svojih institucija i popravljanje gospodarske i socijalne slike, a sve u cilju približavanja euroatlantskim integracijama. “Problem je očito daytonski okvir koji stimulira kulturu sukoba i nesuradnje, kako sa susjedima, tako i unutar zemlje, jer je očito da u sadašnjim okvirima nije moguće očekivati nikakav konsenzus političkih aktera o budućnosti zemlje”, objašnjava Picula. Prema njegovim riječima, Hrvatska je pružila BiH sve potrebne informacije o Pelješkom mostu, a u tom pogledu Hrvatska je bila uspješna i u EU, o čemu svjedoči i odobrenje isplate europskog novca za Pelješki most, čiji je cilj povezivanje dvaju dijelova hrvatskog i europskog teritorija, a ne dovođenje BiH u neugodan geostrateški položaj.

Picula stoga vjeruje da ponovni pokušaj osporavanja projekta Pelješkog mosta od strane politike u Sarajevu neće ugroziti početak gradnje, a ni odnose Hrvatske i BiH. “U pravom je trenutku, nakon sedam godina, održana zajednička sjednica vlada dviju država, jer Hrvatska i BiH imaju ozbiljna pitanja što ih treba rješavati. Ponovno problematiziranje projekta Pelješkog mosta motivirano je isključivo unutarnjopolitičkim razlozima, što neće daleko dovesti njegove protagoniste, a još manje ugroziti projekt”, smatra Picula, pozdravljajući staloženu reakciju premijera Hrvatske i BiH Plenkovića i Denisa Zvizdića na najavu ponovnog preispitivanja projekta Pelješkog mosta.

Pelješki most Hrvatsku približava Schengenu

Picula je uvjeren da jedino veliki infrastrukturni projekti, poput mostova i autocesta, kao i energetski projekti, mogu izvući BiH iz sadašnje gospodarsko-političke letargije. Zato je, podvlači ovaj europarlamentarac, dovođenje u pitanje jednog takvog infrastrukturnog projekta kao što je Pelješki most “zadnje što je potrebno BiH”.

Hoće li Hrvatska prije pristupiti Schengenu ili izgraditi Pelješki most? “To je teško pitanje”, odgovara Picula i nastavlja: “Pelješki most važan je za Schengen, s obzirom na to da on povezuje teritorij i osigurava bolju kontrolu nad teritorijem vlastite države, što je jedan od vitalnih kriterija što ih je potrebno ispuniti za pristupanje Schengenu, iako je za to potrebno zadovoljiti i druge političko-pravne kriterije, poput neovisnog pravosuđa i državne uprave očišćene od korupcije”. “No, nadam se da će Pelješki most biti brzo dovršen i da se u njegovom slučaju neće ponoviti priča s mostom do Čiova”, kazao je Picula aludirajući na probleme s izgradnjom Čiovskog mosta, koji je već trebao biti dovršen, ali će zbog problema u kojima se našao njegov  izvođač radova biti dovršen tek do sljedeće turističke sezone.

Posted by on 2017-07-16. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login