Seksualno uznemiravanje kao bosanski ‘šarm’

Novinarka i vlasnica Quantum of Science bloga, Jelena Kalinić, primila je nedavno na Facebooku poruku od književnika i suvlasnika izdavačke kuće Buybook, Gorana Samardžića, zbog koje je zažalio i on sam. Osim ličnog tona, ova poruka je progovorila, prema mišljenju mnogih, o onome o čemu se u Bosni i Hercegovini javno ne govori.

U poruci, Samardžić nudi Jeleni svoju pomoć kako bi ona mogla postati majka, odnosno, kako navodi novinarka i aktivistica Maša Durkalić “poslao je ponudu za besplatno preuzimanje njegovog genetskog materijala, zgodno spremljenog u tradicionalnu bosansku šoljicu za kafu – fildžan.”

Bila su potrebna dva teksta, jedan u New York Times-u, jedan u New Yorker-u, da Hollywood javno progovori o seksualnim zlostavljanjima nekadašnjeg najmoćnijeg producenta Harveya Weinsteina a jedan screenshoot da se dio bosanskohercegovačke javnosti uključi u, ovu sada svjetski raširenu, raspravu.

Weinsteinovo seksualno napastvovanje koje je bilo javna tajna Hollywooda, mobiliziralo je stotine žena koje su bile njegove žrtve, te hiljade i hiljade širom svijeta da se uključe u #metoo pokret i progovore o seksualnom zlostavljanju. Bosanskohercegovački slučaj, iako manji u razmjerama, i dalje, za mnoge, predstavlja možda prvi slučaj seksualnog uznemiravanja u zemlji o kojem se javno govori i zbog kojeg se pojedinci odlučuju da reaguju.

Jelena je na mrežama objavila ovu poruku kao i screenshotove komentara na Facebooku koji su prethodili poruci.

“Iziritiralo me je to kako to da neko proglašava žene koje nemaju djecu, tzv. ‘nemajke’ nekompletnim. Kada sam Gorana upozorila na nekorektnost tog stava, umjesto da mi se izvini, poslao mi je onu degutantnu poruku i ja sam je objavila, kao što i screenshotam i druge gluposti koje neko objavi,” rekla je Jelena za RSE.

Samardžić koji se ranije oglasio u Facebook postu, za RSE kaže da je svjestan greške koju je napravio: „Ja samo mogu da kažem da mi je jako žao, da mi je Jelena prijateljica i da ja nisam samo banuo u taj inbox. To jeste i jadno i bijedno. Ona je meni dugogodišnja prijateljica i viđali smo se, čak je književni fan bila. Uvijek smo imali tu bizarnu šaljivu komunikaciju. Nepromišljen sam bio i jako mi je žao. Žao mi je ako je to povrijedilo, ja njoj nikad nisam ništa ružno napravio, ni ona meni.“

I dok će veliki dio društva, okrenuti glavu na drugu stranu i praviti se da se slučajevi seksualnog zlostavljanja ne dešavaju u njihovoj blizini, među njihovim prijateljima ili njima samima, slike koje je Jelena objavila, podstakle su neke od autora koji su sarađivali sa Buybookom da otkažu svoje angažmane i na taj način doprinesu javnoj diskusiji o seksualnom uznemiravanju.

Samardžić, koji kaže da ima utisak da sve sanja i da će ga neko probuditi, s druge strane ističe da on ne predstavlja cijeli Buybook: „Jako mi je žao, puno mi je žao. Ne govorim vam ja ovo iz straha za Buybook. Buybook nisam ja, Buybook je firma odlična. Ja sa tu samo jedan uposlenik koji čita rukopise, neka vrsta umjetničkog direktora. Žao mi je zbog Jelene, prijateljicu sam izgubio.“

“Sama je to tražila” fundament mizoginog

Smardžić nije izgubio samo prijateljicu.

Dragan Bursać, novinar, kolumnista Al Jazeere Balkans i ovogodišnji kandidat za Evropskog novinara godine na svom Facebook profilu javno je najavio da, iako je rukopis za njegovu knjigu prošao na konkursu, zbog seksističkih napada i uvreda suvlasnika ove izdavačke kuće, ipak neće objaviti knjigu u Buybooku.

“Ja, kao neko ko je proganjan, šikaniran, kome prijete smrću i na mnoge načine pokušavaju zastrašiti, NE MOGU preći preko ovakvih pojava. Goran Samardžić je javna ličnost, njegova riječ ima težinu, kao što težinu imaju i reakcije na izgovorenu riječ,” napisao je između ostalog Bursać.

Za RSE ističe da se u BiH društvu seksualno uznemiravanje ne stavlja pod tepih, nego da je ono legalni i legitimni sastavni dio života, te da takvo ponašanje se često naziva “šarmom” i “humorom” pa se često desi da žrtve ovakvog uznemiravanja nisu ni svjesne istog.

“Ili još gore, sredina ih optuži da snose krivicu. Ima ona užasna rečenica ‘sama je to tražila’ koja je fundament mizoginog – seksističkog društva. U tom smislu moja odluka da se obratim javnosti i otkažem saradnju je bila prije svega ljudska i civilizacijska obaveza i mislim da bi svako u mojoj poziciji isto to uradio,” pojašnjava Bursać.

“Normalizacija” seksualnog zlostavljanja

I spisateljica Lejla Kalamujić, autorica zbirki priča “Anatomija osmjeha” i “Zovite me Esteban” koja je 2016. godine bila u užem izboru za Evropsku književnu nagradu godine, također je prekinula saradnju sa Buybookom. Kako ističe, njena nova knjiga je javno najavljena i samim tim i ona je osjećala potrebu da svoju odluku objavi javno.

“Post je javan i svako može pročitati šta sam u njemu napisala. Odluka je vrlo jasna. Nakon što se u javnosti pojavila seksistička poruka suvlasnika Buybooka, ja sam se kao autorica osjećala dužnom da to uradim. Za mene je takvo ponašanje neprihvatljivo, i ne mogu mu pronaći nikakvo opravdanje,” pojašnjava Kalamujić razloge svoje odluke.

Kalamujić pojašnjava da se ovdje ne radi o izlovanom slučaju, te da je problem mnogo dublji no što nam se čini na prvi pogled.

„Mi živimo u društvu koje uporno ‘normalizuje’ uznemiravanja, ponižavanja, iskorištavanja i nasilje nad ženama”, rekla je Kalamujić, navodeći dalje da se ovaj oblik zlostavljanja dešava u svim sferama privatnog i javnog djelovanja, čime na neki način, kako pojašnjava, postaje norma društva.

“Ovdje se i dalje nakon seksualnog uznemiravanja ili nasilja stide žrtve, a ne počinioci. I ja bih zaista voljela da se sad sva medijska pažnja usmjeri na suštinske probleme. Za početak, to se mora prepoznati kao problem. O tome se mora javno govoriti. I mora se dati do znanja da to nije prihvatljivo”, kazala je.

Puno toga ovisi o ekonomskim ucjenama

Weinstein slučaj, #metoo pokret stavili su, pored svijesti o seksualnom uznemiravanju, i fokus na okruženje u kojem žene žive i rade a koje ih onemogućava da reaguju onda kada se nađu u situaciji u kojoj ih neko zlostavlja. Ekonomska situacija, uticaj moćnih i javnih ličnosti, strah od nerazumijevanja i nedostatka podrške, samo su neki od njih. No, o seksualnom uznemiravanju se u Bosni i Hercegovini, uprkos ovom slučaju, i dalje šuti.

Maša Durkalić, novinarka i aktivistica koja se među prvima oglasila o ovom slučaju pojašnjava da se šutnja dešava zato što smo navikli i navikle da štitimo nasilnike.

„Ta kultura šutnje koja se veže za seksualno nasilje, zlostavljanje i uznemiravanje postala je sastavni dio naših života, prvenstveno zbog toga što i previše njegujemo ideju ‘četiri zida’ i privatne sfere u koju se ne treba i ne smije dirati. Potrebno je mnogo hrabrosti da se javno progovori o seksualnom nasilju, zlostavljanju i uznemiravanju, i apsolutno razumijem svaku ženu koja odluči o tome ne govoriti,“ ističe Durkalić.

Danima nakon što je Jelena Kalinić objavila poruku, osim grupa i pojedinaca koji su inače angažovani u borbi za ravnopravnost i prava žena, samo par ljudi su javno izrazili svoju podršku. Veća reakcija je izostala. Iako su mreže pune razgovora o seksualnom nasilju, svi ostali šute. Durkalić to pojašnjava na sljedeći način:

„I to je oblik institucionalizirane šutnje, u kojem mediji, odnosno urednici/e medija, svjesno odlučuju ne potezati ovu temu. U svijetu su objavljeni istraživački dosjei, na TV-u su se održavale debate, kolumnisti i kolumnistice su komentirali/e slučajeve. U BiH kažemo ‘ma imamo mi većih problema’ i nastavimo dalje. A ovo kažemo za sve. I ništa nikada nije dovoljno velik problem da se mi kao društvo istinski time pozabavimo.“

Da li će bosanskohercegovačka diskusija o seksualnom uznemiravanju da pređe prag uskog kruga ljudi i postane dio javne debate? Kako ističe i Kalamujić, puno toga ovisi i o drugim faktorima, te da trebamo imati u vidu da je ovo siromašna zemlja i da je većina žena potpuno deprivilegovana:

“Puno toga ovisi o ekonomskim ucjenama koje mnoge žene moraju trpiti. Kako očekivati da se neka radnica koja radi za minimalnu platu, da bi prehranila porodicu, pobuni ako je svjesna da time gubi i ono malo što ima? Čak i da smogne snage i javno progovori, kome se ona može u ovakvom društvu i ovakvim odnosima moći?”

Bursać s druge strane kaže da bosanskohercegovačko društvo samo kalendarski živi u 21. vijeku:

„Mentalitet je srednjovjekovni. Ovdje žena najčešće, nažalost, nije ni svjesna koliko je seksualno ugrožena, a i kada postane svjesna nema nikakvih ili gotovo nikakvih mehanizama da se odupre patrijarhalno – mačoističkoj sredini i sistemu.”

Djelovalo je kao sitnica, ali je grozota

Nakon lavine komentara koje je njegova poruka izazvala Samardžić je odlučio da izbriše svoj Facebook profil: „Ja sam se isključio sa Facebooka, više se neću vratiti, očito nisam dorastao toj nemani. Tamo te riječi, mislio sam da svako lupa svašta, ali ja sam javna ličnost, trebao sam svaku svoju da ispečem pa da je pustim. Kao pisac to radim u knjigama. Pogrešno shvaćeno, glupo, naivno s moje strane ispalo, štetočinski po žene.“

Iz izdavačke kuće čiji je Samardžić suvlasnik oglasili su se u Facebook postu, ističući da se izdavačka kuća Buybook ograđuje se od stavova izrečenih u Facebook korespondenciji njenog suvlasnika. “Nadamo se da od nepromišljenih izjava o našim principima više govore izdavački kriteriji i vrijednosti koje vlastitom produkcijom njegujemo”, navodi se.

Zakonski okvir za krivično kažnjavanje seksualnog uznemiravanja postoji i u BiH. Kako se navodi na stranici Agencije za ravnopravnost spolova i u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini uznemiravanje je “svako neželjeno ponašanje po osnovu spola kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje ili kojim se postiže takav učinak.“ Pored ovoga na snazi je i Zakon o zabrani diskriminacije. No, šta je potrebno uraditi da ovakvi oblici ponašanja ne prolaze više nekažnjeno i neopaženo?

“Moramo reagovati, osuditi i pozvati na odgovornost, jer ovdje skoro niko ni za šta ne odgovara. I što ste moćniji time vi imate manje društvene odgovornosti. Mnogi zaista misle da mogu sve, a da pritom ne odgovaraju ni za šta. Žalosno je, ali to je praksa. Zato je svaki glas bitan. I bitna je solidarnost. #metoo pokret je dokaz da je to izvodivo,” zaključuje spisateljica Lejla Kalamujić.