Sindikalisti u borbi za pozicije

Kada će biti izabran novi predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine još nije poznato, jer sjednica kongresa nije zakazana ni gotovo mjeseca dana nakon što je prekinuta. Ismet Bajramović, dosadašnji predsjednik, nakon osam godina treba dobiti nasljednika, ali čini se da je upravo ta pozicija – predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH – posvađala sindikaliste ili je zapravo razotkrila duboku podjeljnost, ali i ogromne propuste u zaštiti radničkih prava.

Na kongresu, koji je prekinut 22. februara zbog nedostatka kvoruma, većinu glasova dobio je Redžo Kurić iz Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH, ali on nije postao predsjednik. Kurić je dobio 61 glas, dok je njegov protukandidat Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH, dobio 49 glasova. Da bi izbor bio legitiman u sali su trebala biti 82 delegata.

Među onima koji su napustili kongres tokom drugog kruga glasanja bili su i predsjednik Ismet Bajramović i Kurićev protukandidat Selvedin Šatorović, jedan od rukovodilaca bh. sindikata.

‘Kongres je miniran’, tvrde u granskim sindikatima koji podržavaju Kurića, ali njegov konkurent Selvedin Šatorović, na te optužbe odgovara novim – da je izbor bio namješten.

“Jedino su oni znali kakav će biti rezultat glasanja u drugom krugu. Očito da je sve bilo pripremljeno u tom smjeru, jer imati informacije da će u drugom krugugospodin Kurić imati veći broj glasova je nešto u šta se ja ne bih upuštao. Očito da su uticaji gospodina Novalića (premijer Federacije BiH) prevladali, da kolektivni ugovori koji su potpisani netom prije kongresa i otpočinjanje pregovora oko kolektivnih ugovora sa nekim od granskih sindikata koji su bili uslovljeni da moraju podržati kandidata Vlade za funkciju predsjednika su doveli do toga da smo imali takve rezultate kongresa kakvi su danas”, rekao je Šatorović.

Zbog uticaja Vlade Federacije BIH, kako kaže Šatorović, ali i zbog zahtjeva za povećanje najniže plate u Federaciji BIH, dosadašnje rukovodstvo Saveza sindikata već danima sa Vladom ovog bh. entiteta vodi medijski ‘rat’.

“Najjača hajka i trenutak kada se Vlada uključila u sam izbor predsjednika sindikata je bio slučaj blokade puta M17 radnika Željezare, koje sam ja predvodio i onda su oni iz tih razloga odlučili da im takav predsjednik sindikata ne treba, jer neće moći manipulisati sa njime”, objašnjava Šatorović.

Međutim, Redžo Kurić kaže da je potpisivanje kolektivnih ugovora rezultat jednogodišnjeg rada sindikalaca na terenu, a da dosadašnje rukovodstvo Samostalnog sindikata ni ne zna proceduru potpisivanja kolektivnog ugovora. Navodi da je Vlada Federacije BiH uključena u izbor vođe sindikalista za Samira Kurtovića iz Sindikata državnih službenika i namještenika FBiH, koji je i predsjedavajuvajući kongresa je besmislena i zlonamjerna.

“Sve te špekulacije su izuzetno nekorektne. Vlasti nije imala, ja ne znam da je imala, nekoga koga bi preferirala, a posebno gospodina Kurića. Jedan veliki revolt su radnici imali, jednostavno zato što nisu zadovoljni radom Saveza. S obzirom da je gospodin Šatorović dio tog Saveza, kao potpredsjednik, jednostavno su stavili njega u taj kontekst i da je bilo ko drugi bio protukandidat mislim da bi dobio onih 62 dovoljnih glasova za izbor predsjednika”, mišljenje je Kurtovića.

Zbog čega se aktuelno rukovodstvo sindikata zamjerilo radnicima?

“Za četiri godine ova grana (Sindikat uprave) je Savezu dala 308.000 konvertibilnih maraka i mi na kongresu nismo imali informaciju gdje su ta sredstva potrošena. Kao sve ostale grane tražimo da Savez samostalnih sindikata bude javan, da bude transparentan, da bude u interesu radnika”, razloge navodi Kurtović.

Redžo Kurić, koji je bio nadomak predsjedničkog mandata, mnogo toga zamjera Savezu samostalnih sindikata.

“Radnička prava su toliko ugrožena i Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom i neradom Sindikata i neradom državnih organa, pogotovo inspekcija… to je bila naša ljutnja prema ovom sindikatu, jednostavno ispustili su sev konce iz ruku i sada su im drugi krivi”, kaže Kurić.

Da su radnici s pravom nezadovoljni, saglasan je i Selvedin Šatorović.

“Ja ću biti samokritičan i kazati da u proteklom periodu nismo dovoljno boravili na terenu, da u proteklom vremenu nismo dovoljno boravili sa radnicima. U okviru Saveza samostalnih sindikata treba animirati i druge članove rukovodstva, kao što su predstvanici Sindikata šumarstva, Sindikata hemije i ostalih, dakle da me podrže u ovom nastojanju da budemo žešći, radikalniji, jači…”, poručio je Šatorović kolegama.

Dok se sindikalisti bore za poziciju, koja, javna je tajna, donosi enormno visoku platu, radnici se već odavno za svoja prava bore sami i u tome nemaju zaštitu.

Sakib Kopić iz tuzlanskog Sindikata solidarnosti koji već od masovnih februraskih protesta prije četiri godine, redovno protestuju tražeći radničko dostojanstvo, kaže da se na ovakav način, kao što su do sada pokazali u Savezu samostalnih sindikata BIH ne trebaju boriti sindikalisti.

“Za osam godina mandata Ismeta Bajramovića ja nisam vidio nijedan protest osim onog friziranog protesta zbog Zakona o radu. Čelnicima sindikata je jako dobro, njima je samo bitna sindikalna članarina. Pogledajte samo zakone iz reformske agenda, oni su prolazili, poput Zakona o PIO-u, poput Zakona o radu, poput Zakona o stečaju…donošenej svih tih zakona je aminovao Savez samostalnih sindikata BIH, a upravo ti zakoni su se prelamali preko leđa najsiromašnijih slojeva društva”, smatra Kopić.

To su razlozi zbog kojih je pokrenuta inicijativa za formiranje novog sindikata na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine.