‘Slučaj’ Stolac: Kome treba 20 godina loše politike?

Stolac

I dok javnost u Bosni i Hercegovini očekuje odluku državne Centralne izborne komisije (CIK) o dešavanjima u Stocu, malom hercegovačkom gradiću, u kojem su lokalni izbori prekinuti 2. oktobra zbog težeg incidenta sa etničkim konotacijama, analitičari ukazuju da dešavanja u Stocu nisu od juče, nego da je riječ o posljedicama loše politike, koja se i u tom dijelu BiH vodi već preko dvije decenije i koja seže do početka devedesetih.

Incidenti su, vjeruju posmatrači političkih zbivanja u BiH, samo paravan za trku koja će od političkih opcija, maskirajući se brigom za nacionalne interese, ovladati javnim dobrima.

Nakon što su lokalni izbori u Stocu 2. oktobra prekinuti, jer je kandidat za načelnika ispred koalicije bošnjačkih stranaka, Salmir Kaplan fizički napao predsjednika općinske izborne komisije, Ivana Perića, vodeće nacionalne stranke se jedino slažu u tome da je došlo do grubog kršenja izbornog procesa, odnosno povrede demokratskih procedura.

Iz hrvatskih stranaka su saopćili da je riječ o fizičkom nasrtaju, u kojem je teže povrede zadobio i član lokalne izborne komisije Mario Raguž, dok iz vodeće bošnjačke stranke SDA kažu kako su i prije izbora upozoravali na manipulacije sa biračkim spiskovima.

Decenijama već “grad-slučaj”

Analitičari vjeruju kako javnost ne bi trebala biti iznenađena onim što se dogodilo u Stocu, jer je to “grad-slučaj” već decenijama. Novinar Emil Karamatić smatra da Stolac treba posmatrati u kontekstu posljednjih 20 godina, tokom kojih su politike vodećih nacionalnih stranaka u kontinuitetu stvarale, takoreći, slučajeve.

“Tako da ono što je napravio mladi Kaplan, u svakom slučaju za svaku osudu, ali on je samo posljedica svega onoga što se događalo. Tako da su i Kaplan i stradali Raguž žrtve takvih politika koje se događaju u Bosni i Hercegovini”, naveo je Karamatić.

Podsjetimo da je Stolac tokom posljednjeg rata bio etnički očišćen grad, ali da se nakon rata vratio značajan dio bošnjačkog stanovništva. Ipak, i dan-danas u tom gradu je veliki jaz među etničkim zajednicama, pa su tako na primjer zdravstvo i školstvo podijeljeni, a upućeniji tvrde da se više-manje vrlo dobro zna i ko u koje kafiće zalazi.

Književnik Marko Tomaš zato tvrdi da su problemi Stoca u izbornom danu samo isplivali na površinu. Događaje od 2. oktobra naziva fabriciranim.

“Zapravo mi živimo već jako dugo vremena u jednoj zemlji u kojoj su izbori tek puka formalnost i u kojoj je na vlasti koalicija upravo tih partija, koje se eto u Stocu sada sukobljavaju, a jedan od načina njihovog koaliranja i kohabitiranja već dugi niz godina jesu i fabricirani politički sukobi”, kazao je Tomaš.

Stolac je samo dio šireg bh. konteksta i sukobi su tek maska, a samo je pitanje ko će u trenutku prodaje nekog javnog dobra biti u “pole-poziciji” za uzimanje tzv. zuba od tih poslovnih transakcija, dodaje Tomaš.

“Dok se ovamo fabriciraju nacionalni i ini sukobi, zapravo se u politici događa ono što se ima dogoditi, a to je podjela javnih dobara, privatizacija – koja je potpuno divlja, za koju nitko ne odgovara – zato jer se svi bavimo upravo nekakvim čupanjem za guše lokalnih političkih lidera”, rekao je Tomaš.

“Mostarizacija” Stoca

Nametnulo se i pitanje da li je zapravo na sceni “mostarizacija” Stoca, s obzirom na to da – zbog neslaganja vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka – u Mostaru već osam godina nema lokalnih izbora.

Marko Tomaš kaže kako se i u Stocu pokušavaju odgoditi izborna rješenja, a sve radi interesa političkih aktera i njihovih poslovnih partnera.

“A brige za nacionalni interes su nekakva potpuno priča za malu djecu. A na moju veliku žalost, ispada da veći dio ljudi u BiH voli biti malo dijete. Barem u političkom smislu”, smatra Tomaš.

“Kakav je život u Stocu? Pa to najbolje oslikava da skoro svaki Hrvat, koji ima hrvatsku putovnicu, odnosno koji ima hrvatsko državljanstvo, a time je i državljaninom Europske unije, s lakoćom napušta te prostore i odlazi”, dodaje Emil Karamatić.

U međuvremenu, šef misije OSCE-a u BiH, Jonathan Moore je za RSE kazao kako se pojavila potreba praćenja situacije na terenu u Stocu, zbog čega OSCE namjerava otvoriti privremeni ured u tom mjestu.

“Hoćemo razgovarati sa svim političkim opcijama i sa svim domaćim snagama, nevladinim organizacijama u Stocu i u regiji”, izjavio je Moore za RSE.