Šta koči dogovor o roamingu na Zapadnom Balkanu?

Iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE) demantuju tvrdnje potpredsjednika Vlade Srbije i ministra za trgovinu, turizam i telekomunikacije Rasima Ljajića da te dvije države ne provode dosljedno Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga među državama Zapadnog Balkana.

Ljajić je za RSE izjavio kako ima saznanja da Crna Gora i Bosna i Hercegovina ne primjenjuju drugu fazu ovog sporazuma, koji, kako kaže, Srbija dosljedno poštuje.

“Za Bosnu i Hercegovinu ne znamo razloge zbog kojih se ne primenjuje, a ono što smo uspeli da saznamo iz informacija koje smo dobili iz Crne Gore jeste da je tamo 70 odsto ’pripejd’ korisnika, kojima bi od 1. januara bio skuplji roming u odnosu na prvu fazu primene, koja je počela 1. jula 2019. godine, zbog načina obračuna, ali, ipak bi to bilo jeftinije nego što je bilo pre stupanja na snagu ovog sporazuma. I zato su oni nastavili da primenjuju sporazum po prvoj fazi, kako su obračunavali troškove rominga u regionu”, objašnjava Ljajić.

BiH: Primjena druge faze nije ni počela
Međutim, u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH tvrde kako to nije tačno, jer druga faza još uvijek nije u primjeni. Glasnogovornica RAK-a Jovana Čolić kaže kako je do 1. jula ove godine na snazi prva faza i da se ona dosljedno provodi u BiH.

Cijene rominga između Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije još od 1. jula 2019. godine niže su za oko 27 posto.

Iz RAK-a pojašnjavaju kako to trenutno znači da su cijene odlaznih poziva prema BiH za postpaid i prepaid korisnike iz BiH, kada se nalaze u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, niže od 25 do 27 posto. Cijena odlaznih poziva prema BiH za postpaid i prepaid korisnike iz BiH kada se nalaze u Albaniji i Kosovu niže su od 85 do 92 posto.

To će trajati do 1. jula 2020. godine, kada počinje druga faza, koja podrazumijeva dodatno smanjenje cijena, pojašnjava Čolić.

“Tada će zapravo operateri definisati nove, snižene cijene u skladu sa graničnim vrijednostima koje su definisane u Odluci koji je Agencija donijela krajem šestog mjeseca prošle godine”, objašnjava Čolić.

Nakon druge faze, roming se potpuno ukida u ovim zemljama od jula 2021. godine, a prema Sporazumu o smanjenju cijena usluga rominga među državama Zapadnog Balkana, koji je potpisan u aprilu 2019. godine, na Digitalnom samitu Zapadnog Balkana u Beogradu.

U Crnoj Gori iznenađeni tvrdnjama Srbije
Sporazum se poštuje i u Crnoj Gori, kaže državni sekretar Ministarstva ekonomije Milan Srzentić.

Iz Ministarstva su proteklih dana saopštili da Crna Gora poštuje Sporazum o smanjenju cijena rominga u zemljama Zapadnog Balkana.

Tvrde kako nije tačna informacija koja se pojavila u medijima proteklih dana, a navodno je izvor bilo Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije o tome da će cijene rominga u zemljama Zapadnog Balkana od prvog januara biti snižene od devet do 35 odsto, ali da će cijene ostati iste u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

“Bili smo prilično zatečeni i iznenađeni sadržajem saopštenja koje su prenijeli regionalni mediji oko Nove godine, jer ono sadrži dosta nepreciznosti, posebno u dijelu tumačenja odredbi sporazuma i gdje se komentarišu cijene i pojeftinjenja koja se ne dešavaju u drugim zemljama”, kaže Srzentić.

On dodaje da su se potpisnice Sporazuma dogovorile da pri sniženju cijena od 1. jula, zbog kompleksnosti primjene novog modela, svaka zemlja odnosno svaki operator svoj cjenovnik bazira na prosječnoj cijeni koju odobrava regulator.

“No, što se sad desilo? To da su nakon šest mjeseci u nekim zemljama odlučili da uvedu tehnički sofisticiraniji model gdje se tarifa zasniva na individualnoj domaćoj cijeni svakog korisnika; dakle ono što svaki korisnik plaća u svojoj zemlji, pa se na to dodaju roming naknade”, kaže Srzentić.

Novi model nepovoljniji
Ministarstvo ekonomije i regulatorna agencija u Crnoj Gori su analizirale oba modela i saopštili da su rezultati pokazali da bi primjena novog obračuna, odnosno novog modela tarifiranja, bila nepovoljnija za korisnike.

Srzentić objašnjava da bi prelaskom na taj model tarifiranja, benefite imalo samo 22 posto korisnika, a da bi smanjenje iznosilo maksimum 35 posto u odnosu na sadašnje cijene.

Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar za trgovinu, turizam i telekomunikacije Rasim Ljajić kaže kako će do kraja mjeseca imati precizne podatke o cijenama za drugu fazu.

On navodi podatak da je u Srbiji od početka primjene ovog sporazuma evidentirano oko 1.300 000 građana koji su koristili roming u regionu Zapadnog Balkana, što je više od 9 posto u odnosu na isti period prije stupanja na snagu ovog sporazuma.

Cijena rominga sa Albanijom manja je za između 86 i 97 posto, budući da Albanija i Kosovo do sada nisu bili dio sporazuma koji su 2014. godine potpisale Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH. Kosovo je u julu 2019. snizilo tarife roaminga za oko 90 odsto.

I odlazeći ministar ekonomskog razvoja na Kosovu Valjdrin Luka, inače jedan od potpisnika Sporazuma o romingu, navodi da će tarife roaminga biti manje od jula ove godine i da to nije predviđeno od 1. januara.

“Sporazum je počeo da se sprovodi prošle godine, 1. jula. U julu ove godine (2020.) tarife će se dodatno umanjiti, da bi se u julu 2021. potpuno uklonile, kada nastupa period “roaming like at home”. Dakle, radi se o 1. julu 2020, a ne o 1. januaru”, rekao je Luka.

Sporazumom je definisano da cijene roming usluga u državama potpisnicima ne mogu biti veće od 19 cent/min za odlazne pozive, za dolazne pozive četiri centa po minutu, za odlazni SMS šest centi i za prenos podataka 18 cent/MB.