Šta raditi da se ne ponovi slučaj ubijenog Mede u Banjaluci

medvjed

medvjed

Slučaj u Banjaluci frapirao je javnosti u BiH ali i otkrio mnoge slabe tačke. Evo šta kažu stručnjaci da moramo preduzeti kako se panika i haos ne bi pojavili opet

Prošlogodišnji slučaj medvjedice koja se našla u naseljenom dijelu Banjaluke a koje je rezultiralo odtrelom životinje nagnalo je aktiviste Centra za životnu sredinu iz Banjaluke da u Banjaluci organizuje dvodnevnu radionicu o upravljanju medvjedom u Republici Srpskoj.

Cilj radionice je postizanje dogovora o rješavanju problema vezano za upravljanje medvjedima, kao i stvaranje plana upravljanja istim.

Svi se slažu u jednom, ova oblast mora biti tretirana da se izbjegnu haotične situacije poput one iz prošle godine u Banja Luci.

Jasmin Pašić iz Centra za životnu sredinu kaže kako ova oblast znači upravljanje brojnošću populacije medvjeda koja obitava u našim staništima, koja treba da se prati a da bi se održala stabilna populacija u RS i BiH

„Slučaj koji smo imali u Banajaluci je izolovani slučaj da medvjed dospije u urbane sredine ali u ruralnim sredinama to se dešava gotovo pa svekodnevno. Mi želimo da postignemo dugoročno rješenje ove situacije – kako postupiti sa medvjedom u urbanim te u ruralnim sredinama. Ultimativni cilj je usvajanje plana koji bi se definisao tačan propis o tome kako postupati i ponašati se u situacijama kada medvjed dospije u grad“ kaže naš sagovornik.

Kaže kako žele sprovesti plan u kojem postoji i formiranje interventnog tima, koji bi u tim situacijama mogao izaći na teren i reagovati u skladu sa propisanim procedurama.

„Ne smijemo dolaziti u stanje haosa, kakav je vladao prilikom slučaja ubijene medvjedice u Banja Luci gdje su građani izašli na lice mjesta, pa lovci, niko nije znao šta da radi. Na kraju je donesena odluka kakva je donesena. Ajde da vidimo gdje je bio problem i ajde da ga riješimo. Mi smo se obratili Ministarstvu i oni su se odazvali i evo rezultat je ova dvodnevna konferencija“

Goran Zubić, pomoćnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kaže za BUKU kako je lovstvo uređena oblast.

„ Postoji Zakon o lovstvu i ostali podzakonski akti koji se usklađuju o koji se tiču divljači. Kada je u pitanju populacija medvjeda u RS, možemo reći da tu postoji neka zadovoljavajuća brojnost. Imamo druge probleme koji su specifični a u vezi su sa velikim štetama, u vezi ssu sa pojavljivanjem medvjeda u naseljenim područjima. Postoje problemi sa gazdovanjem i upravljam sa medvjedima. Sigurno postoji potreba da se donese akcioni plan koji će kvalitetnije tretirati ove probleme sa populacijom i zato je podržan ovaj skup od strane Ministarstva. Moja je obaveza da o zaključcima ove konferecnije informišem i Ministarstvo i Vladu. „ rekao je Zubić za BUKU.

„Za svaku vrstu divljeg bića treba postojati plan upravljanja“ kaže Đuro Huber, ekspert za velike zvijeri sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu

„ Medvjed je poseban po tom pitanju jer je velika i zahtjevna životinja i ulazi u neki kontakt za čovjekom koji može biti i konfliktan. Zato moramo imati jasne smjernice i znati kako regirati u svakoj situaciji a da izbjegnemo nepoželjne situacije gdje će nešto krenuti loše“ ističe naš sagovornik.

On kaže kako se slučajevi kao onaj zalutale medvjedic eu Banja Luci, uvijek mogu događati, jer živimo u kraju gdje ima medvjeda i uvijek se može dogoditi da se poneka jedinka počne neobično ponašati.

„Opet, čovjek je najviše kriv za to, uvijek tu ima nekih izvora hrane, voćke na stablu ili druga dostupna hrana. Medvjed voli puno da jede pogotovo na jesen a zbog nedostatka njegove prirodne hrane se mnogo puta dolazili blizu kuća u Hrvatskoj. Stvarao se dojam da je to prava invazija medvjeda a oni su zapravo bili gladni“ kaže Huber za BUKU.

On dodaje kako je problem ljudskog onečišćenja prirode koje privlači medvjeda nešto što se dešava svigdje, i u Americi, i u Kanadi.

„Ako se već takve stvari počnu događati postoje metode kako ga otjerati – gumenim mecima, petardama, aktivnim tjeranjem, što nekad uspije a nekad ne. Mi to u Hrvatskoj imamo razrađeno a radio se o tzv. interventnom timu i tzv. protokolu postupanja koji ponudi određena rješenja koja se mogu ili ne mogu primijeniti. Konačno rješenje je tzv. interventni odstrel ili vanredni odstrel. To nije nikakv poseban problem. Vi imate dosta medvjeda i oni kao vrsta ni kod vas neće biti posebno ugroženi“ tvrdi naš sagovornik.

U Hrvatskoj se svake godine izda 5-10 rješenja za odstrel ali realizuje se dva do četiri, što je prema mišljenju našeg sagovrnika, u redu. Takva žrtva pomogla im je da se riješe neki problemi.

Upravo slučaj koji se dogodio u Banja Luci je postao poticaj da se nešto konačno uradi po ovom pitanju. Cilj je napraviti jasne protokole gdje će sve biti jasno, i onda više neće biti panike. Moramo biti svjesni da će se slične stvari događati, ali ako postoje saobraćajni propisi onda moramo imati i propise upravljanja sa medvjedom i ostalim krupnim zvijerima. I Evropska unija očekuje jasne planove kada je riječ o ovoj problematici.

Posted by on 2016-02-20. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login