Stanje u novinarstvu u BiH: Lošije nego ranije, česti napadi, krše se ekonomska prava novinara

Novinarstvo u Bosni i Hercegovini danas je na mnogo lošijem nivou nego ranijih godina…

Novinarstvo u Bosni i Hercegovini danas je na mnogo lošijem nivou nego ranijih godina, konstatovala je Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH nakon urađenog Specijalnog izvještaja o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini.
Ombudsmen Bosne i Hercegovine Jasminka Džumhur rekla je da indikator nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara za decembar prošle godine ukazuje na to da je BiH na 65. mjestu od ukupno 180 država te da ono što zabrinjava jeste stalni pad od 2006. godine, kada je BiH zauzimala 19. mjesto, dok je 2004. godine bila na 21. mjestu.

Ona je istakla je da se stepen demokratičnosti svakog društva cijeni po stepenu slobode izražavanja te koliko je ta sloboda osigurana u društvu.

Jasminka Džumhur je naglasila da je praksa Evropskog suda za ljudska prava da garantuje zaštitu medija, jer su oni jedni od osnovnih kanala za prijenos informacija na koji građani imaju pravo. Posebno je skrenula pažnju na to da je broj medija u BiH povećan, ali da, nažalost, povećanje njihovog broja nije pratilo poboljšanje njihovog položaja.

Ukazala je i na još jedno važno pitanje, a to je pitanje medijskog tržišta kojeg u slučaju BiH karakteriše to da je jako fragmentirano i prezasićeno te da se sve to odražava na položaj novinara. Konstatovala je da pitanje ostvarivanja ekonomsko-socijalnih prava novinara u BiH, ali, prije svega, prava na sigurnost, nije osigurano na adekvatan način te ukazala na činjenicu da je u BiH prisutno nasilje, uznemiravanje i zastrašivanje novinara.

“Napadi na novinare predstavljaju napade na demokratiju”, istakla je Džumhur. Ona je takođe rekla da se svaki napad na novinare u BiH može, korištenjem međunarodnih mehanizama, dovesti pred Evropski sud za ljudska prava, a praksa ovog suda pokazuje da su ti slučajevi većinom bili riješeni u korist novinara.

Ona je napomenula da se najviše krše ekonomska prava novinara kroz to da većina novinara nema zaključene ugovore, ne izvršavaju se obaveze iz ugovora o radu, novinari nemaju prava na sindikalno obrazovanje, posebno kada se radi o malim medijskim kućama, a tu je i pitanje prekovremenog rada.

“Sve se to održava na kvalitet medijskog izvještavanja, a ukoliko nema kvalitetnih novinara, onda se pojavljuju dezinformacije i podižu se tužbe zaklevetu”, istakla je.

Prema ovom Izvještaju pitanje napada na novinare u BiH nije toliko efikasno procesuirano, čak i kada je kao takvo prijavljeno nadležnim tužilaštvima.
Govoreći o tužbi za klevetu trenutno su aktivna 173 slučaja koji se generalno odnose na klevetu, a ne samo na novinare, a ono što ombudsmane zabrinjava je to da krivičnim zakonom nije kao posebno djelo propisano krivično djelo napada na novinare.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari pozitivno je ocijenio objavljivanje Specijalnog izvještaja o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini, koji je pripremila Institucija ombusmena za ljudska prava BiH i predstavila početkom ove sedmice u Sarajevu.

“Ukazivanje Ombudsmena na veoma loš ekonomski položaj novinara, povećnje nasilja, uzmenirvanja i napada na novinare, kao i izostanak efikasne zašite osnovnih ljudskih prava medijskih djelatnika, predstavljaju značajan doprinos snažnijem institucionlnom djelovanju u oblasti zaštite slobode medija, prava i sigurnosti novinara. U tom su kontekstu posebno važne preporuke Ombusmena o mogućnosti definiranja napada na novinare kao zasebno kažnjivog djela u okviru krivčnih i zakona o javnom redu i miru u BiH, te isticanje potrebe stručnog usavršavanja sudija, tužitelja i policijskih službenika u vezi sa istragama i sankcioniranjem napada na novinare”, rekli sui z Upravnog odbora Udruženja/udruge BH novinari

UO BH novinara podjećaju kako više od decenije ukazuje na porast nasilja nad novinarima i pogoršanje medijskih sloboda u BiH, upravo zbog institucionalne šutnje i nekažnjivosti napadača, posebno u slučajevima kada su napadači na novinare visokopozicionirani javni funkcioneri i političari.

Zbog toga članovi UO BH novinara očekuju da izvršna vlast na svim novima u BiH, te pravosuđe i policija prihvate i provedu preporuke Institucije ombudsmena, a u praksi osiguraju mnogo, mnogo efikasniju i profesionalniju zaštitu novinara i medijskih sloboda.

UO BH novinara izražava nadu da će Institucija ombusmena za ljudska prava nastaviti sa praćenjem medijskih sloboda i prava novinara u BiH i u narednom periodu, te prihvatiti dijalog sa medijskim i novinarskim asocijacijama o formiranju posebnog Ureda za medije unutar ove Institucije.

“U ovoj državi, u kojoj ključni politički faktori pa čak i institucije javne vlasti nastoje uspostaviti kontrolu nad medijskim prostorom, ombudsmen za medije bi mogao biti značajan faktor ukupnog mehanizma javnog nadzora u oblasti zaštite medijskih sloboda, uključujući i pravo građana na slobodno, objektivno i fer informisanje”, kažu iz Upravnog odbora Udruženja/udruge BH novinari.