Stomačne infekcije haraju, bh. ambulante pune

Posljednjih nekoliko nedjelja službe hitne pomoći širom BiH krcate su pacijentima koje je napao stomačni virus, za koji je karakteristično višednevno povraćanje, dijareja i povišena temperatura. U službama hitne pomoći kažu da je broj pacijenata veći i do 20 odsto u odnosu na period od prije nekoliko mjeseci.

Kosana Stanetić, načelnik Službe porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, potvrdila je da je povećan broj pacijenata sa stomačnim virusom i da je uzrok uglavnom loša lična higijena u ljetnim mjesecima.

“Radi se uglavnom o crijevnim infekcijama, blažeg oblika, bitno je da nemamo težih slučajeva kao što je salmonela”, istakla je Stanetićeva za Nezavisne.

Ove infekcije najčešće se dobiju zbog neredovnog pranja ruku i termički neobrađene hrane.

Dušan Pavlović, načelnik Hitne službe u Domu zdravlja Tuzla, kazao je da je broj pacijenata sa virozom stomačnog gripa veći između 15 i 20 odsto: “To su infekcije karakteristične za ovo doba godine, kada su velike vrućine i kada građani svakodnevno borave na kupalištima i jedu hranu koju nose od kuće i koja čitav dan stoji u torbi na takvoj temperaturi.”

On je naveo da se ove viroze mogu prenijeti konzumacijom lako kvarljivih namirnica, kao što je sladoled, slabo oprano voće i povrće, povećana konzumacija gaziranih i hladnih pića. “Virus se manifestuje uglavnom dijarejom i povraćanjem i ponekad i visokom temperaturom, a traje dva do tri dana.”

Igor Kapetanov, načelnik Službe hitne pomoći u Domu zdravlja Foča, kazao je da i u ovom području ima dosta prijava pacijenata sa virozama, koje ljekari uglavnom zovu bolest “prljavih ruku”.

“Među najrizičnijim namirnicama je mljeveno meso, na primjer, zbog čega treba izbjegavati hamburgere, pljeskavice, ćevape i sličnu brzu hranu, jer se nakon njenog konzumiranja najlakše dobije ovaj virus”, istakao je Kapetanov.

On je naveo da je takođe potrebno više pažnje posvetiti adekvatnom čuvanju hrane u frižideru kao i termičkoj obradi hrane. “Opšte poznata stvar je da se hrana u ovim ljetnim mjesecima lako kvari i da se ili mora baciti ili odmah sačuvati u frižideru. Pored toga više pažnje se mora posvetiti higijeni, redovno prati ruke, toplom vodom i sapunom.”

Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog, upozorila je građane da je najbolje preventivno djelovati na sprečavanju pojave ovih bolesti.

“Dobra lična higijena jedna je od najvažnijih prepreka pojavi zaraznih, a i drugih bolesti među ljudima, a nasuprot tome, neodržavanje lične higijene može dovesti do pojave zaraznih bolesti kao što su obična prehlada, grip, infektivni proljevi, zarazna žutica i druge crijevne zaraze, kao i pojavu kožnih bolesti, gljivičnih infekcija, svraba, tjelesnih nametnika, ušiju”, objašnjava Ravlija.