Studij u inostranstvu: Odliv ili cirkulacija mozgova?

Sandro Vrhovac ima osamnaest godina i učenik je četvrtog razreda srednje škole u Novom Travniku. Nakon završetka školovanja planira upisati studij psihologije u Austriji. Glavni su razlozi, kako kaže, bolji uvjeti studiranja i življenja, te mogućnost zapošljavanja u zemlji visokog životnog standarda.

“Plan je da idem studirati u Grac. Kako sam čuo od osoba koje su otišle tamo iz Bosne i Hercegovine, to je sada najbolje mjesto za studiranje. Raspitivao sam se i dok budem išao na tečaj njemačkog jezika, radiću neke poslove za 400 do 500 eura”, kaže Sandro.

Izazovi sa kojima se bosanskohercegovački studenti koji razmišljaju o studiju u inostranstvu suočavaju polaze prije svega od samog nepoznavanja procedure odlaska na neki od evropskih i svjetskih univerziteta, pa sve do straha od nove sredine.

Sandrovu želju za školovanjem u inostranstvu dijele mnogi mladi u Bosni i Hercegovini, a među njima i Iman Maslić, studentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Priliku za to Iman vidi u program Erasmus Plus, kojim Evropska unija podupiru obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport.

“Da li je inostranstvo samo po sebi dobra prilika, ja sam sigurna da jeste, zato što mi smo svjesni koliko naš region zaista u svemu kasni. Ja sam planirala sljedeće godine pogledati konkretne ponude za Erasmus Plus program”, ističe Iman.

Nedostatak odvažnosti
Za razliku od Sandra i Iman, nastavak školovanja izvan Bosne i Hercegovine, za sada, nije u planu Emira Varupa i Nezir Silajdžije iz Novog Travnika. Emir kao razlog ističe nedostatak odvažnosti.

“Svi znamo da bi svi otišli u inozemstvo. Ako ništa, priznatija je diploma. Druga stvar, ostaćeš gore. Ja se nisam mogao usuditi zbog finansija”, kaže Emir.

Nezir tvrdi da u Bosni i Hercegovini ima sve što mu je potrebno.

“Planiram da upišem petu godinu, odnosno postdiplomski studij, ali ne planiram da idem. Prvo moram da savladam jezik i ne znam kako bi se uključio u novu sredinu i nove ljude”, objašnjava Nezir.

Bosna i Hercegovina ima osam javnih univerziteta (Banjaluka, Bihać, Mostar (dva univerziteta), Sarajevo, Istočno Sarajevo, Tuzla, Zenica) i 29 privatnih fakulteta. Visokoškolsko obrazovanje podijeljeno po entitetima (Federacija BiH i Republika Srpska). Unutar Federacije BiH je podijeljeno po kantonima (10 kantona).

Prema informaciji o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH, u periodu od 2013. do 2018. godine broj studenata je smanjen za 19.306.