Svaka životna priča iz Srebrenice-scenarij za igrani film

Srebrenica

U okviru programa obilježavanja 22. godišnjice od genocida u Srebrenici promovisano je više knjiga, različitih književnih načina izražavanja ali sa zajedničkom tematikom, rata i Srebrenice.

Emir Bektić postdiplomac na fakultetu kriminalističkih nauka je objavio svjedočenje i životnu priču pod naslovom „Kad osvaneš sam”. Novinar u penziji Sakib Smajlović je objavio knjigu, koja je sjećanje na  njegovog brata Kjašifa Smajlovića – prvog bh. novinara ubijenog u posljednjem ratu na  radnom mjestu. Naslov je „Ko će javiti ubijen novinar“. Mirsad Mustafić profesor književnosti je objavio svoj 13-ti roman „Nikad se više nećemo sresti“ sa temom rata u Srebrenici i BiH.

„Kad osvaneš sam”, književni prvijenac Emira Bektića bi mogao poslužiti  kao izvrstan scenario za dokumentarac ali i za igrani film, rekao je predstavljajući knjigu novinar i režiser Avdo Husejnović. Knjiga govori o šesnaestogodišnjem Emiru koji iz Srebrenice sa ocem, u koloni  kreće kroz šumu put Tuzle dok njegove majka i sestra odlaze u Potočare, nadajući se spasu u bazi UNPROFOR-a.

Grupa Srebreničana u kojoj su bili Emir i njegov otac nailazi na zasijedu i bivaju zarobljeni. Bilo je to kasno u noć i Emir iscrpljen od pješačenja i gladi zaspe i budi se u šumi sam. Ne zna šta se dogodilo i pokušava pronaći oca kojeg ne nalazi ali nailazi na mrtve ljude.

Lutajući nepoznatom šumom nailazi na grupu ljudi u kojoj je njegov amidža sa sinovima. Srpski vojnici su ih opkolili i Emir je drugi put zarobljen. Sprovode ih, kasnije će se ispostaviti – u Kravicu, gdje je u srebreničkom egzodusu napravljen prvi veći pogrom i ubijeno oko hiljadu Bošnjaka. Komandant srpske jedinice koja ih je sprovodila  odlučuje da nekolicinu maloljetnih pusti i Emir nenadano biva oslobođen.

Kako se to dešavalo na putu kojim Srbi autobusima iz Potočara transportuju žene, djecu i starice ka Kladnju, Emir se nekako uspijeva ukrcati u jedan od autobusa i dolazi na slobodnu teritoriju. Pronalaze ga majka i sestra. Neko vrijeme se potucaju u progonstvu. Majka mu umire, sestra i on odrastaju i školuju se sami. Dolaze i druga životna iskušenja ali sestra i brat uspijevaju se školovati i to je nešto poput duga roditeljima koje su izgubili. Emir međutim i danas, sedmu godinu od zavšetka fakulteta, traži posao.

„Moralna potreba i obaveza koju osjećam da pišem o počinjenom genocidu“

Za DW prije promocije svoje knjige Emir Bektić kaže: „Ideja o knjizi je odavno u meni, a sama knjiga je nastajala dugo u fazama jer ja to sve ponovo proživljavam dok pišem. Motiv za pisanje knjige mi je moralna potreba i obaveza koju osjećam da pišem o počinjenom genocidu kako se on nikada više i nikom ne bi desio.”

“Moja knjiga govori o mom djetinjstvu , sretnom odrastanju, o mom babi koji je bio prosvjetni radnik, nastavnik i direktor škole. Imali smo školski stan, imali svoju kuću, automobil i sve drugo. Bilo je to djetinjstvo kao iz bajke. Rat nas dočekuje nespremne i sve se to preko noći mijenja, preko noći sve nestaje. U ratu nažalost gubim i ono najvrijednije, moje roditelje…“

Emirov otac Redžep Bektić, njegov brat i bratići koji su bili sa Emirom u koloni zarobljenika pronađeni su u masovnoj grobnici Kamenica kod Zvornika i ukopani su 2011. godine u Memorijalnom kompleksu Potočari-Srebrenica.

„Ko će javiti ubijen novinar“

„Ko će javiti ubijen novinar“ naslov je knjige sjećanja na Kjašifa Smajlovića, prvog bh. novinara ubijenog 9. aprila 1992. godine za radnim stolom u dopisništvu „Oslobođenja“ u Zvorniku, dok je pisao izvještaj o početku rata u BiH. Knjigu sjećanja i tekstova koji su objavljivali printani i elektronski mediji tim povodom sakupio je Sakib Smajlović, takođe novinar i brat Kjašifa Smajlovića.

„Radeći na ovoj knjizi, koju sam morao napisati kao dug svom bratu novinaru, prikupio sam anegdote koje su o Kjašifu objavile kolege novinari”, kaže Sakib.  A o Sakibu, novinar Mehmed Meša Pargan, koji je također jedan od promotora knjige kaže: “Sakib Smajlović ovom knjigom nama mlađim kolegama ali i drugim koji će je čitati  pokazuje da u svakom trenutku, na svakom mjestu onaj ko je novinar mora držati dignitet profesije i dostojanstvo ličnosti. Nažalost živimo u vremenu kada se i u našem esnafu desila erozija i mi mlađi novinari se trebamo okrenuti ovakvim primjerima poput Kjašifa Smajlovića koji nam trebaju biti putokaz u kojem smjeru treba ići naša profesija“.

„Mi danas u BiH nemamo državu već tri nacionalne oligarhije koje se samo bore za svoje interese. Zbog toga su ljudi kao Kjašif Smajlović važni. I u drugim profesijama ima ljudi koji su dali ogroman doprinos samoj profesiji i društvu ali su apsolutno zaboravljeni jer ništa nisu značili na planu afirmacije poltičkih vlastodržaca. Mislim da je zbog toga i on zaboravljen ali eto mi kolege bismo trebali pokušati da ga rehabilitiramo. On je to zaslužio kao profesionalac i kao karakteristična žrtva ovog varvarskog rata koji se desio na Balkanu“ kazao je Vehid Jahić penzionisani novinar „Oslobođenja“ u kojem je radio i Kjašif Smajlović.

„Nikad se više nećemo sresti“

„Nikad se više nećemo sresti“ je trinaesti naslov romana iz impozantnog književnog opusa profesora jezika i književnosti Mirsada Mustafića koji se nalazi, kako sam voli reći, na privremenom radu u Tuzli. Svoju rodnu Srebrenicu on uvijek nosi u duši i svaki slobodan trenutak koristi da u njoj boravi. U svojim djelima on se bavi Srebrenicom kao svojim zavičajem i ljudima koji su bili simboli ovog grada.

„Prvenstvena mi je želja da sačuvam uspomenu na te ljude ali i na sve ono što se dešavalo minulih godina uključujući rat i genocid  u Srebrenici. Sve to donosim u literarnoj  formi. Ovo djelo je na neki način evociranje vremena kakvog više nema i dokaz da ljubav, uprkos svim strahotama, nije umrla. Kroz roman se prepliću sudbine, čitave galerija likova i možda po prvi put u mojim djelima kraj nije tako tužan.”

“Na kraju tunela se pojavljuje svjetlo kao nagovještaj nekog novog i boljeg vremena. Jesmo li spremni za oprost, za halal, pita se ovdje jedan od glavnih junaka? Je li ljubav umrla sa prvim granatama? Je li istina zaklana i ubijena kao ovaj grad? Sve su to pitanja koja traže odgovor”, kaže autor knjige Mirsad Mustafić .

Ovo su bile neke od održanih književnih prezentacija. Jedna je i otkazana nakon niza žestokih negodovanja posebno iz bošnjačkih udruženja  žrtava. Otkazana je u okviru manifestacije “Petrovdanski dani 2017” najavljena promocija knjige “Srebrenica – Laž i podvala srpskom narodu” autorice Ljiljane Bulatović.