Sve dalje od vrijednosti ZAVNOBiH-a

ZAVNOBiH

Ono što je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) još prije 75 godina Deklaracijom utvrdio kao prava građana, koja se potpuno podudaraju s UN-ovom Konvencijom sačinjenom četiri godine kasnije, u BiH je danas na kušnji.

Historičari i naučnici slažu se da je zarad iracionalnih kolektivnih interesa, sve manje šanse da se zemlja vrati na put vrijednosti koje baštini svaki civilizirani čovjek.

Ravnopravnost na svakom dijelu zemlje, sloboda govora, štampe, sloboda privatne inicijative u privrednom životu, ravnopravnost žena i muškaraca, neotuđivo izborno pravo, sloboda vjeroispovijesti… Ovo su prava građana BiH utvrđena prije 75 godina na zasjedanju ZAVNOBIH-a.

Zemlja je Deklaraciju o građanskim pravima (1944.) imala četiri godine prije nego što su UN usvojile Konvenciju o ljudskim pravima (1948.) koja obavezuje sve njene članice.

Više od sedam decenija kasnije BiH je zemlja u kojoj je praksa da se osnovna ljudska prava krše, da svi građani nisu jednaki, pravno na izbor se spočitava nacionalnim predznakom.

Greška je u abecedi, jer se BiH povinovala interesima kolektiviteta, kaže akademik Slavo Kukić.

“Kad smo prihvatili višestranačje, nismo utvrdili standarde koji isključuju sve one koji ne poštuju temeljne, univerzalne vrijednosti, pa i ljudska i građanska prava. Onog časa kad smo takvim političkim filozofijama dozvolili da se legitimiraju u političkom prostoru priča je krenula putem kojim, nažalost i danas ide. To drugim riječima znači da mi nemamo nikakve ni šanse da se vratimo univerzalnim vrijednostima koje baštine zapadne demokracije sve dok ne dođe do promjene političke paradigme”, navodi Kukić.

Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, kaže kako ga ne iznenađuje ovakav poredak stvari. Činjenica da političke strukture na vlasti ne govore o ZAVNOBiH-u niti su ga tokom svojih kampanja pomenule, pokazuje da žele da se potisne ono bez čega ne bi bilo ni ovakve, osakaćene BiH.

Svi su griješili, kaže Dizdarević, te dodaje zbog čega danas BiH ne može da se izbori za povratak vrijednosti koje cijeni civilizirani svijet.

“Postoji svojevrsna strahovlada nacionalnih stranaka. Naravno, to samo po sebi kod ljudi izaziva strah, ne samo od toga da javno kažu šta misle nego od toga, treba li ovdje ostajati. Vidite da dolazi do iseljavanja ljudi, ne samo zbog nepostojanja radnih mjesta nego zbog straha od toga šta će se ovdje događati”, ocjenjuje Dizdarević.

Prva Deklaracija ZAVNOBiH-a utvrdila je principe da BiH pripada i jednom, drugom i trećem narodu, a nikome ponaosob, dok je druga otišla korak naprijed dajući građanima prava na koja će se ostatak svijeta obavezati tek godinama kasnije. Na principima koje su ponudile, mogao se graditi izvrstan sistem, kaže profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.

Je li BiH u mogućnosti da se vrati na put s kojeg je skrenula?

“Ja se bojim da mi nemamo izbora. Očito da, uz krizu kapitalizma, mi zasigurno idemo ka jednom autoritarnom društvu, čak i sa elementima fašizma. To danas nije tabu tema – pogledajmo šta se dešava u Mađarskoj, šta se dešava u Poljskoj, pogledajmo uspon desnice svuda u Evropi, ona može ići samo krajnje desno”, riječi su Mujkića.

BiH je, smatra Mujkić, dosegla krajnje desnu orijentaciju.

“Ja ne vidim kuda mi još dalje možemo da idemo osim u dalji autoritarizam. Na nama je izbor. Mislim da moramo naći načina da politički artikuliramo ovo što zaista baštinimo kao nešto vrijedno, upravo civilizacijsku vrijednost, a to je politička formula za jedan pluralizam ravnopravnih grupa, ili ćemo ponovo potonuti, zajedno sa Evropom, u mrak fašizma”, dodaje Asim Mujkić.

Strateška je greška napravljena kada je počelo formiranje stranaka na mononacionalnoj osnovi, jer su tada izdane vrijednosti ZAVNOBiH-a, kaže profesor Nerzuk Ćurak.

“Ne možete sile regresije koje su danas u planetarnom usponu, a koje se uvelikoj mjeri generiraju iz fašističkih derivata Drugog svjetskog rata, ne možete na bilo koji način, autsajderski ili insajderski favorizirati te ideologije, a pozivati se na nasljeđe ZAVNOBiH-a”, kaže Ćurak.

Sve dok u BiH važe principi segregacije od obrazovanja, do ustavnih ograničenja, zemlja nema nikakve šanse da napusti nacionalističke modalitete, vjeruju stručnjaci. A s njima principi demokratskih vrijednosti na kojima je moderna država i nastala, ne mogu pod ruku.