Sve manja ulaganja u poljoprivredu

poljoprivreda

Institut za razvoj mladih KULT u okviru Analize budžetskih poticaja privredi u Bosni i Hercegovini istražio je ulaganja u poljoprivredu, privrednu granu koja donosi velike benefite državi. Ipak, ulaganja su iz godine u godinu sve manja, poticaji kasne, a bh. poljoprivrednici ne mogu držati korak sa konkurencijom iz drugih zemalja.

U 2015. godini, kroz budžetske poticaje u poljoprivredu je uloženo nešto više od 84 milijuna maraka (više od 42 milijuna eura). U odnosu na godinu prije, 63 milijuna manje.

Nejra Neimarlija Roić iz Instituta za razvoj mladih KULT ističe da taj novac nije dovoljan za održiv napredak poljoprivredne proizvodnje u BiH.

“Da li bi ovi poticaji mogli biti viši? Sasvim sigurno da bi. To pokazuje i analiza iz 2014. i 2014. godine, kada smo imali mnogo više sredstava uloženih za oblast poljoprivrede”, kaže Neimarlija Roić.

Osim što su iz godine u godinu manji, poticaji i kasne, pa tako poljoprivrednici još potražuju isplate iz 2014., 2015., 2016. i za drugi kvartal 2017. godine, navodi se u analizi.

Jasminka Hadžiabdić iz Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH ukazuje i na slabu reakciju kada su u pitanju vanredne situacije poput ovogodišnje suše.

“Ima taj jedan obrazac po kojem se proglašava elementarna nepogoda, koji se na kraju svede na to da li određene lokalne zajednice mogu nositi sa situacijom ako proglase elementarnu nepogodu”, objašnjava Hadžiabdić.

Iako poljoprivrednici s vremena na vrijeme organiziraju prosvjede, što često uključuje i uništavanje ili podjelu proizvoda koje su mukotrpno uzgajali, oni moraju biti glasniji u borbi za svoja prava, upozorava Neimarlija Roić.

“Potrebno je da se poljoprivrednici udružuju još više, ali i ona udruženja koja trenutno postoje trebala bi sasvim sigurno da dignu svoj glas još snažnije”, ističe Nejra Neimarlija Roić.

“U ovom momentu, ove godine, imate veliki broj pojedinaca koji odustaju od poljoprivrede. To možda djeluje neprimjetno, zato što to nisu veliki protesti, blokade, velike galame, ali dešava se da isto, kao što su ljudi ulazili u poljoprivredu sami, sa svojim snagama, poneseni entuzijazmom da nešto urade na svojoj zemlji, tako polagano iz tog posla i odlaze”, dodaje Jasminka Hadžiabdić.

U grani privrede u kojoj vlasti očito ne vide potencijal, prema analizi KULT-a samo jedan zaposleni stvori 94.000 maraka (više od 48.000 eura) vrijednosti godišnje.