Svjetska banka: Jugoistok Evrope bilježi solidan rast BDP-a

Države jugoistoka Evrope, uključujući i BiH, nastaviće da bilježe rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je već zabilježen u 2015., a očekuje se kako će on 2017. iznositi u prosjeku tri posto, procjena je Svjetske banke (WB) iz redovnog ekonomskog izvještaja objavljenog u petak.

U analizi je iznesen podatak kako su Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora u protekloj godini ostvarile prosječni rast BDP-a od 2,1 posto, što je značajan napredak u poređenju sa 2014. godinom, kada je cijela regija bila zahvaćena katastrofalnim poplavama koje su značajno uticale na ukupno stanje ekonomije.

Najveći rast BDP-a 2015. godine zabilježila je Makedonija i on je iznosio 3,7 posto, Kosovo je imalo rast od 3,6 posto a najmanji je rast bio u Srbiji i iznosio je 0,8 posto.

Prema projekcijama za 2016. godinu ovih šest država će zabilježiti prosječan rast BDP-a od 2,6 posto, dok bi u 2017. on trebao iznositi tri posto.

Najveći rast BDP-a predviđa se ponovno za Mekedoniju i Kosovo i to po četiri posto, a najmanji za Srbiju sa stopom od 2,3 posto.

Albanija može računati na rast od 3,5 posto BDP-a, a BiH i Crna Gora na rast BDP od 3,1 posto.

Neophodan nastavak reformi i jačanje ulaganja

“Investicije i izvoz značajno su uticale na rast BDP-a i ukupni ekonomski oporavak regije, ali potrebno je nastaviti s reformama kako bi taj trend bio održan i otvoren dodatni prostor za privatna ulaganja”, kazala je regionalna direktorica WB Elen Goldštajn na prezentaciji iz Beča.

Makedonija je, prema njenim riječima, poticajne mjere na tom planu preduzela ranije i one su sada dale konkretne efekte, što se vidi kroz činjenicu da je ta zemlja ostvarila najveći rast BDP-a u regiji.

Zabrinutost izaziva visoka stopa nezaposlenosti u regiji, koja u prosjeku iznosi 21 posto. Dodatni je problem što u toj strukturi dominira tzv. dugoročna nezaposlenost, a riječ je o osobama koje traže posao u razdoblju dužem od 12 mjeseci.

“Samo u slučaju BiH, u kojoj je stopa nezaposlenosti 27 posto, udio onih koji su dugoročno bez posla je čak 80 posto”, upozorava Goldštajn.

Prema preporukama Svjetske banke fiskalni deficit bi se morao efektnije kontrolirati, ali od ključnog je značenja reforma poslovnog okruženja, poboljšanje funkcioniranja javnog sektora, te jačanje regionalne i globalne povezanosti tržišta. To bi značajno uticalo na dugoročni rast investicija i izvoza, zaključila je Golštajn.

Optimizam za BiH bankarski sektor

Preporuka Svjetske banke svim državama je da pokušaju eliminirati prepreke za zapošljavanje, te poboljšaju ukupnu poslovnu klimu i kvalitetu pružanja usluga.

Komentirajući specifične probleme za BiH, odnosno stanje u njenom bankarskom sektoru koje je izazvalo zabrinutost kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), glavna ekonomistica WB za BiH Sandra Hlivnjak je kazala kako su indikatori financijskog zdravlja naše zemlje u cijelosti pozitivni, pri čemu je značajno to što se smanjuje udio nenaplativih kredita.

Kazala je kako dvije poslovne banke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska, koje su propale ranijih godina, nisu “sistemske banke” odnosno dijelovi velikih bankarskih sistema, pa to ne bi trebalo imati efekat na ostatak bankarskog sektora.