Trgovinom pozicijama do nove vlasti u BiH

Ko će u naredne četiri godine činiti vlast u Bosni i Hercegovini još je neizvjesno, tim prije što je na sceni, kako smatraju analitičari trgovina, što pozicijama, što interesima.

Vlast na državnom nivou biće uslovljena stanjem u Federaciji BiH u kojoj glavni igrači u proteklih četiri godine Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) lome koplja oko Doma naroda, ali i Izbornog zakona. Za to vrijeme evropski put, neophodne reforme i boljitak građana je na čekanju.

Proces imenovanja Vlade, ali i predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH za sada je zakočen, bar dok se Ustavni sud BiH ne očituje po apelaciji stranaka o ustavnosti odluke Centralne izborne komisije BiH o načinu popune Doma naroda tog entiteta. Istovremeno, biju se bitke oko toga hoće li stranke koje su bile opozicija, moći postići dogovor da bez SDA formiraju vlast.

I dok za razliku od Federacije BiH, na državnom nivou ne treba saglasnost Doma naroda da se formira Vijeće ministara BiH, vlasti nema ako ne bude ustupaka.

Predsjednik HDZ BiH-a Dragan Čović posve je jasan oko toga da će nastaviti insistirati na Izbornom zakonu i naginjati onim strankama koje im budu išle na ruku.

Predsjednik HDZ BiH-a Dragan Čović posve je jasan oko toga da će nastaviti insistirati na Izbornom zakonu i naginjati onim strankama koje im budu išle na ruku.

“Bez pitanja potpunog definiranja Izbornog zakona mi nećemo imati partnera koji to razumije u federalnoj Vladi. Poruka je vrlo jasna, idemo riješiti te probleme kako niko što prije napravili vlast”, riječi su Čovića.

O uslovljavanjima je govorio i lider SDA Bakir Izetbegović referirajući se na to hoće li podržati Zorana Tegeltiju, kadra Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

“Vidjećemo kada ćemo zategnuti taj konopac. Red je na Srbina da predvodi Vijeće ministara, SNSD je pobijedio, gospodin Dodik (Milorad, bivši predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a, prim. nov.) sjedi u Predsjedništvu i mislim da sam vam otprilike nagovijestio odgovor”, kazao je Izetbegović.

Uslov SDA je napredovanje ka NATO-u, što je za SNSD opcija koju ne želi ni razmotriti. Poruka predsjednice ovog bosanskohercegovačkog entiteta Željke Cvijanović upućena vlastima u Sarajevu na to glasi. “Dakle, njima ako nije u interesu da se formiraju institucije BiH, te BiH koje oni tako uporno brane, onda ne moraju ni da formiraju”.

Uslov SDA je napredovanje ka NATO-u, što je za SNSD opcija koju ne želi ni razmotriti. Poruka predsjednice ovog bosanskohercegovačkog entiteta Željke Cvijanović upućena vlastima u Sarajevu na to glasi. “Dakle, njima ako nije u interesu da se formiraju institucije BiH, te BiH koje oni tako uporno brane, onda ne moraju ni da formiraju”.

I dok bi SNSD da što prije s vlasti skine srpske predstavnike u Vijeću ministara BiH koji nisu po njihovoj mjeri jer su dio protivničkog Saveza za promjene, HDZ-u odgovara sadašnje stanje stvari, dok SDA nema ništa protiv da se pridruži ovom dvojcu, te intenzivno pregovara sa strankama s kojima bi mogli napraviti partnerstvo.

Poruke su više nego očite, ali ne i iznenađujuće za analitičarku Svetlanu Cenić.

“Svako može sve da blokira. Državnu vlast SNSD u Domu naroda može da blokira kako hoće, pa se neko zapita zbog čega i kako. Mi živimo u stalnoj blokadi i sve se radi da se ništa ne uradi i da se fingira – svi na evropskom putu svi za reforme, to nema nikakve veze i svi mi to vidimo. Ako uđu dublje u to moraće rešiti sva ova nerešena ubistva, moraće odgovoriti gde su te ekonomske reforme, zašto nam ljudi odlaze svakodnevno iz BiH, moraće odgovoriti na stotine i stotine pitanja. Ko će taj biti?”, pita se Cenić.

Analitičar Adnan Huskić kaže kako je ovo stanje zapravo kulminacija i eklatantan primjer koji pokazuje svu besmislenost blokada, tim prije što se sada u nju uključila i SDA, koja je osovini SNSD i HDZ odbila popustiti.

U teoriji, to bi možda i moglo polučiti dobrim rezultatom, odnosno razumijevanjem da bez kompromisa i međusobnog uvažavanja nema ni napretka, odnosno da su blokade na štetu svih.

U razvijenim zemljama je teško zamisliti da bi zbog zatezanja političkih stranaka proces formiranja vlasti mogao teći u nedogled, smatra Huskić, jer znaju da su interesi građana u prvom planu, ali ne i u Bosni i Hercegovini.

“Vidimo koliko smo mi kao društvo, kao politička zajednica, daleko od toga i koliko je kod nas niska svijest ili shvatanje nužnosti formiranja vlasti zbog odgovornosti prema građanima. To je suština problema u BiH. Vlast je ovdje shvaćena kao nešto s čim se bave političke stranke, a ne nešto što postoji zarad toga da bi nama kao građanima i uopšte političkoj zajednici bilo bolje”, stav je Huskića.

Huskićeve riječi potvrđuje i Čovićev stav.

“Ovo nisu koalicije, već partnerstva iz nužde”, rekao je Dragan Čović.

Više je scenarija na koje se može riješiti kriza. Da Ustavni sud BiH izda svoje preporuke za popunjavanje Doma naroda FBiH ili da se na državnom nivou izmijeni Izborni zakon te se riješi pitanje primjene posljednjih rezultata popisa.

Najmanje je, smatraju analitičari, vjerovatan scenarij da se u raspetljavanje stanja uključi Ured visokog predstavnika (OHR) ili smijene članovi Centralne izborne komisije BiH, iako kompromitovani cijelim procesom.

Priča o aktuelnoj blokadi je smiješna, kaže Cenić, kao i ona o djelovanju za opću dobrobit. Sve će se smatra svesti na jedno – interes.

“Sad, kad pogledamo realno stanje stvari, u Republici Srpskoj sve tokove znamo ko kontroliše. Finansijske tokove, ne samo u Federaciji BiH, nego i delom države, kontroliše HDZ i onda o kakvim blokadama pričamo? Da li će neka nova koalicija izgurati SDA, pitanje je hoće li biti novih ‘papaka’ (afera ‘Papak’, prim. nov.)? Svi pričaju moja otadžbina, moj entitet, moja domovina, a svi se prodaju za male pare, mandat, platu, tako da to uvek stoji upitno. Ja mislim da reči, ili izrazi u 2018. treba da budu programski principi i programska koalicija, a svi znamo šta je na sceni i kako to ide”, zaključuje analitičarka Svetlana Cenić.