U BiH ništa novo

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

BiH je nakon opštih izbora dobila još jednu šansu. EU poručuje da je šansa ponovo data političkim liderima da se slože i povedu zemlju ka EU. No, pitanje je da li se zapravo nešto promijenilo poslije 7. oktobra?

Opšti izbori u BiH, prema ocjeni EU, dali su građanima priliku da na „miran i propisan” način izraze svoje demokratsko pravo i izaberu vlast koja u miraz dobija veliki broj unutrašnjih problema i zadatak da povede zemlju naprijed na putu evropskih integracija. Pozivajući se na posmatračku misiju OEBS-a u Briselu kažu da su izbori u BiH bili ”istinski takmičarski”, ali i da ih je karakterisao ”nastavak podjela po etničkim linijama”. Zakonski okvir je, dodaju u sjedištu EU, omogućio je sprovođenje demokratskih izbora, ali važni nedostaci su i dalje prisutni.

”Očekujemo od svih političkih lidera da se angažuju na formiranju vlasti na svim nivoima tako što će konstruktivno raditi zajedno u interesu zemlje i građana”, poručili su šefica EU diplomatije Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han.

Oni su u ime EU pozvali sve političke lidere u BiH da preuzmu svoj dio odgovornosti i da brzo formiraju Dom naroda Federacije BiH u skladu sa presudama Ustavnog suda BiH.

”Sprovođenje i efikasna primjena opštih izbora biće uzeta u razmatranje prilikom donošenja mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvom u EU”, navode Mogerini i Han.

U Briselu podsjećaju da je BiH u februaru 2016. godine podnošenjem zahtjeva za EU članstvo napravila stratešku odluku da nepovratno krene putem EU integracija i primjene evropskih vrijednosti.

”Ovaj novi mandat biće prilika za političke lidere da pokažu i svojim građanima i EU svoju obnovljenju posvećenost i odlučnost da sprovedu sve reforme neophodne za napredak na putu u EU”, zaključuje se u saopštenju EU izdatom povodom sprovedenih izbora u BiH.

Kako do resetovanja BiH u funkcionalnu državu?

Od zvaničnog Brisela BiH je i ovoga puta dobila diplomatski sročenu ohrabrujuću poruku. I dok Mogerini i Han najavljuju nastavak pune podrške EU BiH, njenim institucijama i građanima, poznavaoci lokalnih prilika ne najavljuju ništa novo u BiH. Bivši visoki predstavnik za BiH Karl Bilt među prvima je ocijenio da rezultati opštih izbora u BiH, posebno oni koji se odnose na izbor novog Predsjedništva države, neće doprinijeti lakše upravljanju BiH u godina koje dolaze.

”Ali demokratija je demokratija”, zaključio je Bilt podržavajući izraženu volju građana BiH.

Delegacija Evropskog parlamenta koja je pratila izbore u BiH navodi da je bilo ”povremenih neregularnosti”, ali da su izborne procedure uglavnom bile ”uredne i dobro organizovane”. Zaključci posmatrača Evropskog parlamenta uglavnom se podudaraju sa ocjenama posmatrača OEBS-a, a odnose se na nedostatak nepristrastnog medijskog izvještavanja, pokušaj da se utiče na glasače u korist kandidata koji su trenutno na funkcijama kao i na izbornu kampanju koja je bila fokusirana na napade na ličnost i širenje straha više nego na pružanje alternativa i jasnih načina rješavanja pitanja u BiH. U EP dodaju i činjenicu da su se izbori u BiH održali u situaciji niskog javnog povjerenja u državne institucije i zastoja u ustavnim i izbornim reformama što je posljedica političkog ćorsokaka u BiH

”Sve to nije ništa novo i povlači za sobom pitanje šta ovi izbori i njihov rezultati zaista znače u smislu pružanja stvarne perspektive za resetovanje BiH kao funkcionalne države, sa efikasnim institucijama koje su poštovane i čije će odluke biti primjenjivane”, kaže Frank Engel, šef posmatračke misije Evropskog parlamenta.

U Evropskom parlamentu naglašavaju da poslije ovih izbora žele da vide bar početak kraja sistemskih i pravnih problema koja već dugo opterećuju BiH. Dodaje se da „status quo u BiH nije opcija” već samo dalja šteta kako za situaciju unutar BiH tako i za evropske aspiracije zemlje i reforme koje već uveliko kasne. Poseban problem na koji ukazuju u Evropskom parlamentu je održavanje izbora uz izostanak dogovora oko Izbornog zakona u BiH.

”Izbori se moraju održati u odgovarajućim uslovima, a rezultati izbora bez odlaganja moraju biti vidljivi u praksi. To je najmanje što se može očekivati od jedne države koja želi biti kandidat za EU”, smatra Dan Preda, izvjestilac EP za BiH.

Isti rogovi u novoj vreći

Da su rezultati izbora u BiH „mješoviti” odnosno da su neki očekivali ”rezultat koji više obećava”, ali i da se sa ovim BiH može „učiniti funkcionalnom” smatraju u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI).

”Ne mislim da se nešto mijenja poslije ovih izbora, izazovi oko pronalaženja kompromisa ostaju isti. Problem je što građani i dalje najčešće glasaju po etničkoj pripadnosti i iz njihove perspektive izgleda kao da su napravili dobar izbor. Kada onda stavite izabrane lidere zajedno sve postaje mnogo komplikovanije. Međutim, i ranije je bilo izazova i BiH je nekako uspjela da ih prevaziđe” kaže za DW Aleksandra Štiglmajer iz ESI.

Ona očekuje da će perspektiva napretka na putu ka članstvu u EU dati izabranim liderima BiH određene smjernice i podsticaj da ”više gledaju ka EU” i nađu kompromis.

„Nadam se da će shvatiti da BiH ne može biti posljednja na putu ka EU pored Kosova i da će primjeri Albanije i Makedonije i naravno Srbije i Crne Gore koje već pregovaraju pogurati sve lidere u BiH da budu racionalniji i gledaju više na budućnost, a ne da se prepiru oko razmirica iz prošlosti”, objašnjava Štiglmajer.

Komentarišući novi sastav Predsjedništava BiH u kome će se vjerovatno naći i dugogodišnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, Štiglamjer kaže da on nije osoba sklona kompromisu i da njegove prve izjave po proglašenju pobjede o tome da će ”na prvom mjestu voditi računa o Srbima u RS a ne o državi BiH” nisu bile ni najmanje obećavajuće.

„Ne očekuje da će Dodik promijeniti retoriku koja nije bila od pomoći ni do sad, ali pitanje je šta on stvarno želi da uradi. On je često imao nečuvene izjave, ali kada je došlo do primjene izgovorenog bio je razumniji. Nadam se da će sada biti još veća razlika između retorike i prakse kao i da će Srbija imati umjereni uticaj na njega. U interesu Srbije je da cijela BiH uđe u EU i da svi dijele zajednički krov za nekoliko godina. Nadam se da će predsjednik Vučić imati dobar uticaj na gospodina Dodika”, ocjenjuje za DW Aleksandra Štiglmajer.

Kada je u pitanju novoizabrani predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, Željko Komšić, čiji je mandat već dobio kritike premijera Hrvatske Andreja Plenkovića kao ”loš izbor za hrvatski narod u BiH i BiH uopšte” u ESI kažu da takav stav Zagreba prema Komšiću nije ništa novo.

”Nadam se da se Hrvatska neće miješati u unutrašnja pitanja BiH i da ćemo u jednom trenutku doći do racionalne diskusije o tome kako promijeniti izborni zakon kako bi se primijenile odluke Ustavnog suda BiH”, kaže Štiglmajer.

Ona, baš kao i zvanični Brisel, navodi da je sada najvažnije da se u BiH primijene izborni rezultati. Štiglmajer upozorava na katastrofalne posljedice eventualne odluke hrvatske strane da zbog neuvođenja odredbi Ustavnog suda dođe do bojkota.

„Nadam se da bi u tom slučaju Hrvatska intervenisala i pozvala prvo na formiranje funkcionalne vlasti u državi, a zatim i pokretanje diskusije o primijeni različitih odredbi”, kaže Štiglmajer.

Pored formiranja funkcionalne vlasti u državi, prvi sljedeći zadatak BiH nakon izbora je napredak na putu EU integracija i poboljšanje socijalno ekonomskih uslova u zemlji, zaključuju u Briselu.

Posted by on 2018-10-11. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login