U BiH počinje anketa, ne popis

Tri statističke agencije u Bosni i Hercegovini provode veliku anketu koja će obuhvatiti 60.000 domaćinstava. To je najveći posao nakon popisa stanovništva 2013. godine. Anketiranje će biti provedeno kroz 12 kvartala, a trajaće tri godine.

Na terenu će se, kažu u Agenciji za statistiku BiH, bilježiti promjene u domaćinstvima, jer u posljednjih 10 godina napravljena su nova naselja, djeca su postala punoljetna, dobila su svoju djecu.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina bilježi i drugačije demografske trendove. Pad nataliteta, na primjer, čije se posljedice već vide.

U područnoj osnovnoj školi “Petar Kočić” u Velinom Selu u Semberiji, već drugu godinu nije upisan nijedan prvačić.

„Škola uređena, uslovi fenomenalni, novija gradnja. Mi smo poslije poplava uspjeli da u tu školu uvedemo i centralno grijanje, svi uslovi koji postoje najbolji su u toj školi. Ali, nažalost, ove godine, a i prošle, nismo imali nijednog prvačića’’, objašnjava Radovan Bikić, direktor centralne obrazovne ustanove iz sela Brodac.

Prije svega se vidi da je natalitet smanjen, kaže demograf Draško Marinković za Radio Slobodna Evropa (RSE) i dodaje da je po ženi otprilike 1,3 djece na nivou Bosne i Hercegovine.

Posljedice masovnih odlazaka
I masovni odlazak iz BiH uzima svoj danak. Unija za održivi povratak od 2013. godine uočila je da građani Bosne i Hercegovine odlaze u druge zemlje. Nema grada, kaže Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak, odakle se ne bilježi masovno napuštanje BiH.

„Imamo tačno po gradovima, po godinama, koliko je ljudi, porodica otišlo iz Bosne i Hercegovine. Dakle, broj govori da je to 186.000“, navodi Zukić.

Ipak, zvaničnih podataka o tome koliko je ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu još nema.

Demograf Marinković objašnjava da u BiH svoje projekcije temelji na bazi zatvorenih populacija, te da se ne prate vanjske migracije.

„Vanjske migracije su veoma važne za prostor BiH. Znamo da je ovaj prostor emigraciono područje zadnjih 50 godina. Sve što nam statistika pruža je nedovoljno da bismo imali prave i konkretne podatke. Moja preporuka je bila već duži niz godina da se uvede jedinstven registar stanovništva kako u BiH, tako i na nivou entiteta Federacije BiH i Repubilka Srpska. Iz tog registra stanovništva bi mogli da u kontinuitetu pratimo i broj doseljenih, ali i broj odseljenih, što je važnije trenutno“, kaže Marinković.

Pripreme za popis
Podaci iz ankete, koju provode tri statističke agencije, državna i dvije entiteske, biće temelj za istraživanja koja se, između ostalog, odnose i na radnu snagu, potrošnju domaćinstva, obrazovanje. Agencije ovim proširuju uzorak, ažuriraju se i sakupljaju tačniji podaci domaćinstava, a onda se iz njega bira reprezentativniji i kvalitetniji uzorak.

No, kako kaže Mirsada Adambegović iz Agencije za statistiku BiH, anketa nije uvod u novi popis stanovništva, koji se u evropskim zemljama treba desiti 2021. godine.

„Kada će popis stanovništva tačno biti to još uvijek ne znamo. Statističke institucije već rade neke pripreme za naredni popis stanovništva. Što znači, mi smo već radili i radimo analize i metodologije upitnika i svega onoga što smo uradili u prošlom popisu. Tako da bismo mogli izvući najbolja iskustva, izvući pouke, eliminirati ono što bi moglo biti prepreka“, kaže Adembegović.

Praksa je da se popisi stanovništva provode svake prve godine novog desetljeća. U BiH to nije slučaj. Statističke agencije trenutno rade i na prijedlogu Zakona o popisu stanovništva. Usvajanjem tog Zakona, trebala bi se stvoriti mogućnost za održavanje popisa.

Međutim, demograf Draško Marinković je skeptičan u vezi sa brzinom donošenja zakona.

„Važno se na vrijeme pripremiti za popis stanovništva. Ja se bojim da smo mi već zakasnili. Dakle, u nekim nama susjednim državama su uveliko pripreme za novi popis stanovništva 2021. spremne. Mi to nismo uradili i uvijek kasnimo za tim procesom. Čisto sumnjam da ćemo pripremiti popis za 2021. godinu i ako bude, to će biti sa zakašnjenjem, ishitreno, brzo i opet će biti problema oko metadologije, usaglašavanja. Ono što je najvažnije, veoma je teško u našoj zemlji doći do zakona o popisu“, ocjenjuje Marinković.

‘Popisi kao izbori’
Na rezultate popisa 2013. čekalo se dvije i pol godine, a sporna je bila metodologija izračunavanja stalnih i privremenih stanovnika. Zbog toga, entitet Republika Srpska ne prihvata rezultate tog popisa.

Demograf Stjepan Šterc je za rubriku „Zašto“ – Radija Slobodna Evropa nedavno rekao da se čak tada razmišljalo da se popis poništi u BiH.

„Činjenica jeste puno tzv. fiktivnog stanovništva jer ako se uzme definicija stalnog stanovništva da je stalni stanovnik onaj koji najveći dio svog odmora tijekom dana provodi u mjestu prebivanja, to se smatra stalnim stanovnikom. Međutim, ono što je, između ostalog, u popisu stanovništva u BiH bilo značajno je tzv. namjera prebivanja u sljedećih godinu dana“, navodi Šterc.

Upravo o toj specifičnosti se trebalo voditi računa tokom popisa u BiH, smatra Šterc.

„Jer ako se netko, između ostalog, registrirao u BiH godinu dana prije popisa, to su sve kategorije koje, ja bih rekao, dokumenti Eurostata stavljaju kao posebnost ili specifičnosti zemalja kao što su Hrvatska, BiH itd. Gdje bi se trebalo popisu stanovništva pristupiti drugačije, ozbiljnije, odgovornije s obzirom na to koliki je značaj strukture stanovništva za ukupni razvoj zemlj. Međutim, kod nas je to zapravo politizacija rezultata popisa stanovništva i uvijek se gleda kako, između ostalog, nadomjestiti dio stanovništva koje nedostaje za neke zapravo političke odluke, podjele itd“, smatra Šterc.

Šterc je rekao i da se popisi stanovništva provode kako bi se definirali potencijal i struktura ljudi te se koristi kao temelj doslovno svih planiranja u zemlji.

“Kod nas, u regionalnim okvirima, popisi stanovništva izgledaju kao da se ide na izbore”, zaključio je Šterc.