U Mostaru otvorena izložba ”Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti”

Dokumentarna izložba o povijesti pismenosti na bosanskom jeziku „Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti“ otvorena je u mostarskom Centru za kulturu.

“Postavili smo izložbu, koja je zapravo eksponat ili uzorak onog bogatog sloja bosanske milenijske pismenosti koja je projektima Instituta za jezik obuhvaćena pojedinačno. Radi se o institutskim projektima povijesti jezika koji obrađuju bosansku redakciju staroslavenskog jezika ili bosansku crkvenu pismenost, zatim projekti vezani za starobosanski narodni jezik s naglaskom na onaj na stećcima” rekao je Jasmin Hodžić, viši znanstveni suradnik na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Na izložbi su prikazani i primjeri alhamijado književnosti, tekstovi pisani bosanskim jezikom na arapskom pismu.

“Ovdje su izloženi i eksponati gdje se vidi bogatstvo pismenosti poligrafijske strukture, jer smo pisali i na bosanskoj varijanti glagoljice, bosanskoj ćirilici (bosančici) i na bosanskoj varijanti arebice, kao i na dva suvremena pisma ćirilici i latinici”, kazao je Hodžić.

Izložbu organiziraju Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Arhiv HNŽ-a pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a.

“Ovo je jedan značajan događaj, jer kroz povijest bosanskog jezika možemo u isto vrijeme pratiti i povijest BiH. Zanimljivo je, kada se gleda povijest BiH, vidi se kako se ona isprepletala i s bosanskim jezikom. Kad god je dolazilo do negiranja bosanskog jezika, dolazilo je i do negiranja državnosti BiH. Ovo je dokaz da bosanski jezik postoji, da ima svoju povijest, a na nama je da radimo, otkrivamo i pokazujemo njegove specifičnosti”, ustvrdio je dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar Edim Šator.

Dodao je kako se veliki broj artefakata iz srednjovjekovne bosanske povijesti nalazi izvan Bosne i Hercegovine, te da strani arhivi više govore o bosanskoj književnosti nego li dokumenti koji se čuvaju u Bosni i Hercegovini.

“Posebnu pažnju možemo skrenuti na srednjovjekovne crkvene rukopise i različita evanđelja, od kojih je svega dvadesetak sačuvano, samo jedan je u Bosni i Hercegovini, a to je Čajničko evanđelje. Točnije, i ono trenutno nije u granicama Bosne i Hercegovine, nego je poslano na restauraciju u Srbiju bez suglasnosti Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika”, kazao je Šator.

Izložba ostaje otvorena do 6. marta.