U potrazi za stećcima: Neobilježeni, zaboravljeni i zarasli u korov

Nekoliko mladih Tuzlaka odlučilo je nedavno putem medija pratiti sjednicu UNESCO-a u Istanbulu jer su saznali da će spomenici iz BiH biti uvršteni na listu svjetske kulturne baštine. A onda su se odjednom pomiješala osjećanja razočarenja i ljutnje.

„Jedini lokaliteti koji su izbačeni sa liste su Tuzla i Pale, zbog nebrige, zapuštenosti. Upravo to razočarenje nas je inspirisalo da odemo i da vidimo u čemu je stvarno problem“, kaže student i sportaš Adi Selman.

Na licu mjesta uvjerili su se u opravdanost UNESCO-ove odluke.

„Zatekli smo zaista katastrofalno stanje i postalo nam je jasno zašto je to UNESCO skinuo sa liste. Stećci su neobilježeni, zarasli u korov, jedno drvo je izraslo između, ogromno“, objašnjava Selman.

Cijeli svoj obilazak stećaka odlučili su ovjekovječiti videom.

Student Slobodan Blagovčanin kaže da prilikom njihovog lutanja šumama oko Breške nisu naišli ni na znak da postoje stećci.

„Ne postoji nijedan znak da je lokalitet stećaka blizu. Nakon sat i po tumaranja po šumi, pogrešnih skretanja i lutanja, kada konačno pronađete stećke, ne samo da su zarasli u travu, već smo se služili štapovima da bismo smeli da se probijemo do njih. Pokušali smo što živopisnije to zabilježiti, da se vidi u kakvom je to stanju. Ipak je to nešto što tu postoji vijekovima, nešto što je odraz naše istorije, nešto o čemu bismo trebali brinuti, a tek tako je zapušteno“, priča Blagovčanin.

Stećci – kao ključ povijestii identiteta Bosne i Hercegovine – kod Tuzle propadaju, pa se ovi omladinci pitaju što onda BiH traži u budućnosti, ako je ovakav njen odnos prema prošlosti. Zato su uputili apel vlastima i nekoliko inicijativa podnijeli prema lokalnoj zajednici. Adi Selman ističe da ne želi biti šutljivi čovjek u svojoj zemlji.

„Evropljanima ne može biti jasno da se neka država ophodi tako prema svojoj svijetloj historiji. Druge države izmišljaju historiju, tragaju za svojim identitetom. Mi svoj identitet imamo, imamo svoju historiju, imamo i nevjerovatan turistički potencijal u tom pogledu, ali mi to jednostavno zaboravljamo i prema svemu se ponašamo na izuzetno loš način. Mi druge države nemamo i moramo se boriti za nju ako iz nje ne želimo da idemo, a ne želimo. Zato smo krenuli u ovu inicijativu“, navodi Selman.

Slobodan Blagovčanin nam kaže da mladi jako puno vremena provode na ispijanju kava koje završavaju bez konkretnih rezultata. Nekoliko njih odlučilo je mijenjati takvu sliku i nešto korisno napraviti za cijelu zajednicu. Jer mladi zapravo imaju svoje ciljeve i snove.

„Mi želimo u Evropu. Nama je Evropa potrebna i ubijeđeni smo da je jedini ispravni put Bosne i Hercegovine taj put ka evropskim integracijama, ka Evropskoj uniji, uprkos svim dešavanjima koja se sad dešavaju, to je jedini put koji Bosnu i Hercegovinu može održati u životu. Stećci su, opet, jedina stvar gdje se, da tako kažem, sve tri istorije podudaraju, gdje će sve tri istorije reći da su oni istorija Bosne i Hercegovine. To je neka podloga za današnju Bosnu i Hercegovinu, za današnje Bosance i Hercegovce, za čitav identitet ovog naroda, a mi se prema tome ne odnosimo kako bi trebalo“, kaže Blagovčanin.

Upravo kultura, kažu ovi mladi ljudi, može biti moćno oružje za ulazak u europsku obitelj. I dok nam se svijet divi zbog nacionalne i vjerske različitosti, u BiH se posljednjih dvadeset godina na to gleda kao na razlog vječitih razmirica.

„Želim da kažem da ovaj vid šutnje od strane vlasti stvarno pokazuje da istorija sa kojom se svi slažemo, ustvari vlasti nije interesantna kultura. Teško da sa ovakvim odnosom možemo o nekoj našoj boljoj budućnosti da mislimo, sa ovakvim odnosom lokalne zajednice i ne samo lokalne zajednice. Ovo je nešto u šta smo mi uložili svoje slobodno vrijeme, svoje vrijeme između fakulteta i naših radnih obaveza i neće to biti ni prvi ni posljednji pritisak kojeg pravimo na vlast“, zaključuje Blagovčanin.

Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici, koji se nalaze na gotovo cijelom području Bosne i Hercegovine, te dijelovima Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Nastaju od 12. do16. stoljeća. Mladi Tuzlaci svojom akcijom podsjetili su na povijesno bogatstvo BiH, ali i na šamar koji je BiH zbog takvog odnosa prema stećcima morala primiti.