Ukazano na težak položaj žena Romkinja

Povodom Svjetskog dana Roma, koji se obilježava 8. aprila, danas je u Sarajevu održana pres-konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja „Participacija Romkinja u društveno-političkom životu lokalne uprave i samouprave u šest općina BiH“.

CARE International u suradnji s predstavnicama partnerskih organizacija: Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnosti” iz Tuzle, Centra za majke „Nada“ iz Kaknja, ORI „Budi mi prijatelj“ iz Visokog, Centra za majke „Utjeha“ iz Zenice, Udruženje „Romska djevojka- Romani ćej“ iz Prnjavora, UG “Otaharin“ iz Bijeljine, kroz neformalnu žensku romsku mrežu “Utjeha”, organizirao je Kampanju Jednakost za sve – Mjesec dana ženskog romskog aktivizma za osnaživanje položaja i uticaja Romkinja u BiH koja je trajala od 8. marta do 8. aprila.

Direktorica CARE Internationala Sumka Bučan je kazala da su današnji dan željeli da obilježe tako što su kroz projekt osnaživanje Romkinja u BiH uradili kampanju, odnosno mjesec aktivizma, da se ukaže na težak položaj žena Romkinja u BiH, a isto tako da se porazgovara s onima koji odlučuju, koji su na mjestima odlučivanja, kako se taj položaj žena Romkinja može unaprijediti.

„To smo pokušali kroz istraživanje o participaciji Romkinja u društveno-političkom životu u lokalnim upravama i samoupravama u šest općina u BiH i da elaboriramo“, kazala je Bučan.

Po njenim riječima, rezultati tog istraživanja su takvi da žena Romkinja, ustvari, nema na mjestima odlučivanja, počev od općinskih vijeća do viših nivoa vlasti.

„Osim što ih nema u skupštinama, postoje mnoga tijela i komisije u BiH, na svim nivoima, gdje se govori i o Romima, i o pravima manjina, o ljudskim pravima, o jednakosti spolova, i tu žena Romkinja također nema, a malo je i muškaraca Roma“, kazala je Bučan.

Predsjednica UŽR “Bolja budućnost“ Tuzla Indira Bajramović je kazala da su kroz istraživanje urađene dvije ankete, jedna je rađena za romske žene u zajednici, a druga anketa je rađena s predstavnicima komisija pri općinama, predstavnicima mjesnih zajednica, političkih partija i nekih institucija, „da vidimo da li uopće ima nekog dijaloga između romskih zajednica i tih institucija“.

„Ono što smo dobili našim istraživanjem jeste da nema romskih žena, ne participiraju u procesu donošenja odluka. Od predstavnika institucija i političkih partija su odgovori u većini slučajeva bili da su Romkinje nezainteresirane, da su nepismene, da nemaju dovoljno obrazovanja“, kazala je Bajramović.

S druge strane, dodala je, kada su upitnik ispunjavale romske žene, bilo je rečeno da njima niko ne dolazi u zajednicu, da ih ne pita uopće koje su njihove potrebe, s kojim problemima se susreću, niti imaju informacija uopće kako mogu da participiraju u donošenju odluka.

„Stalnim radom na terenu smo vidjeli da ima romskih žena i djevojaka koje su sposobne, koje znaju i koje hoće, ali postoje predrasude, što smo vidjeli i u upitnicima koje su ispunjavali predstavnici institucija i političkih partija“, kazala je Bajramović.

Mi se trudimo, dodala je, kroz sve naše aktivnosti da pokazujemo pozitivne primjere Roma kako bi smanjili te predrasude i diskriminaciju.