Urbana agrikultura u BiH: Zdrava, funkcionalna i pametna hrana

Građani Sarajeva su naučili da se bore sa raznim mukama, pa i sa ovom koju je izazvala pandemija virusa COVID19. Sve je više onih koji na balkonima uzgajaju povrće ili učestvuju u projektu urbane poljoprivrede.

„Odavno smo muž i ja došli na ideju da zasadimo bašticu i uzgojimo sami povrće za našu porodicu. Roditelji su nam ustupili parcelu u svojoj bašti, pa smo zasukali rukave i prošle godine napravili generalnu probu. Zanimljivo je to da moja djeca ne vole buraniju, ali onu iz naše bašte jedu“, priča Sanela Karaica, višegodišnja novinarka iz Sarajeva, kojoj njena dnevna novina nedavno nije produžila radni ugovor, „zbog pandemije koronavirusa“.

Ipak, snalažljivi kao Karaica ne završavaju na ulici, već i u teškim životnim prilikama pronalaze svojevrsne izazove. Tako je, osim proizvodnje ekološke hrane, pokrenula i svoj blog. Tu spaja novinarstvo, kao zanimanje, s novim hobijem, od kojeg se njena porodica može i prehraniti. „Ovog proljeća smo se ozbiljnije posvetili našem ‘projektu’, a sva ova situacija s pandemijom koronavirusa i izolacijom nas je dodatno motivisala da izvučemo višestruku korist. Uživamo u čistom zraku. Zabavljamo se i fizički smo aktivni, a nadam se da rezultat neće izostati. Znate, kako je lijepo gledati kako od sjemenke nastaje biljka, ubrati svojom rukom jagodu, kupinu ili paradajz i biti siguran da nisu tretirani raznim hemijskim sredstvima“, ushićeno priča Karaica.

Urbana agrikultura, ne puka zapadna novotarija, već održiva korist za zajednicu

Čini se da nije tek tako austrougarsko Sarajevo dugo promatralo i marljivo učilo kako to radi Beč, danas najzeleniji grad s obiljem zelenih atrija, fasada i krovova. Tako je od Austrijanaca i Nijemaca bila voljna i motivirana učiti sarajevska Općina Novi Grad, koja i danas prednjači u urbanoj agrikulturi u Bosni i Hercegovini. Općina svojim građanima nudi ekspertizu, ali i urbane obradive površine.

„Sredinom 2017. godine s njemačkom organizacijom GOPA (Gesellschaft für Organisation, Planung und Ausbildung mbH, Bad Homburg vor der Höhe, op. a.), pokrenuli smo projekat urbane poljoprivrede na brdu Mojmilo, dijelu Sarajeva gdje se nalazilo “Olimpijsko selo” i gdje su tokom Olimpijade boravili sportisti iz cijeloga svijeta. Urbanu poljoprivrednu proizvodnju trenutno obavljamo na površini od 1,5 hektara na Mojmilu, ali i na Bojniku. Na Mojmilu, pored manjeg voćnjaka, zasnovan je i malinjak i organizovana plastenička proizvodnja povrća: na početku na površini od tek 700 kvadratnih metara, a danas na duplo većoj površini, blizu 1.500 kvadratnih metara. Kompletna poljoprivredna proizvodnja na ovim lokacijama odvija se prema organskim principima, za šta posjedujemo i certifikat o organskoj proizvodnji odgovarajuće certifikacijske kuće“, pojašnjava rukovoditelj projekta Adnan Šabanović, dipl. ing. hortikulture.

A u sarajevskom naselju Dobrinja, tek nekoliko kilometara od proizvodnih pogona, Općina Novi Grad ima i svoju drvenu ekološku prodavnicu, upravo s proizvodima lokalne urbane agrikulture. „Urbana poljoprivreda je trend u svijetu. Tako da i u ovim teškim trenucima pandemije koronavirusa ovakvim projektima možemo ublažiti posljedice pandemije i to proizvodnjom zdrave hrane“, ohrabruje Šabanović.

Zdrava, funkcionalna ili pametna hrana?

Umjesto narodnog pojma „zdrava hrana“ nauka često koristi termine „funkcionalna“ ili „pametna“ hrana. Odnose se na nekontaminiranu, mikrobiološki testiranu i ispravnu hranu, koja nema loše posljedice na zdravlje konzumenta. Naprotiv, takva hrana može biti blagodat ljudskom i životinjskom organizmu, a tu svakako spada ekološka hrana s pripadajućim ekološkim certifikatom, koja nije hemijski tretirana.

Urbana agrikultura najčešće slijedi ekološka načela proizvodnje hrane, bilo da se povrće uzgaja u svom dvorištu, okućnici, na balkonu, krovu, zidu ili čak u unutrašnjem prostoru. To je model koji se odnosi na uzgajanje, preradu i distribuciju hrane u samom gradu ili neposrednoj blizini naseljenih mjesta, a uključuje i agro-šumarstvo i hortikulturu. Osnovna osobina urbane agrikulture je lokalna proizvodnja hrane, za lokalnu upotrebu. To je koncept, koji osigurava upošljavanje stanovništva, kultivaciju gradskih i prigradskih površina, više hrane, zdraviju ishranu, povećanje ekonomske moći grada i njegovih stanovnika, te jače veze među stanovništvom. Najčešći način proizvodnje u urbanoj agrikulturi je tzv. biointenzivna metoda, kojom se, na ograničenim površinama, proizvode znatne količine ekološke hrane.

Urbana agrikultura kao dio modernog, odgovornog i održivog življenja

„Općina Novi Grad je objavila javni poziv za dodjelu državnog zemljišta na svom području, koje se daje zainteresovanim građanima na besplatno korištenje u poljoprivredne svrhe na period od godinu. Preko 200 građana se prijavilo. Pored zemljišta, našim građanima je uručen i paket sa sjemenskim materijalom, koji će sami moći zasaditi na dodijeljenom zemljištu. Veliki broj prijavljenih se prvi put bavi poljoprivrednom proizvodnjom, pa prema tome – stojimo na raspolaganju u vidu savjeta i potrebne edukacije za sve zainteresovane“, objašnjava Šabanović kako je Općina Novi Grad, kao lider urbane agrikulture u Bosni i Hercegovini, blagovremeno reagirala na trenutnu pandemijsku krizu.

I sarajevska Općina Centar urbanu agrikulturu realizira putem promoviranja korištenja i finansiranja pojedinačnih staklenih vrtova, dok se grad Prijedor, na sjeverozapadu Bosne, može pohvaliti humanitarnim biljnim zasadima za siromašne. Internetske zelene tržnice aktivne su diljem Bosne i Hercegovine.

A da urbana agrikultura ima i svoju egzotičnu crtu svjedoči uzgoj jestivih gljiva na plodnom supstratu od iskorištene kuhane kafe. To ima i svoju estetsku vrijednost, nalik saksijskom sobnom cvijeću.

Međutim, dok se razvijeni svijet može pohvaliti i uzgojem pojedinih domaćih životinja u urbanim sredinama, kao dijelom urbane poljoprivrede, lokalna zakonska uređenost u Bosni i Hercegovini još npr. malu urbanu pčelu jednako tretira kao veliku ruralnu kravu. Naime, niti jedna ni druga još nemaju službenu dozvolu za svoj boravak u gradu.