Više od 2.000 djece živi i radi na ulici

Više od 2.000 djece je u protekloj godini živjelo i radilo na ulicama širom regije, govore podaci relevantnih organizacija.

Naime, Regionalna mreža za djecu koja žive i/ili rade na ulici, a koju čini 15 organizacija iz Albanije, Makedonije, Srbije i BiH, koje vode ukupno 14 dnevnih centara, navode da se u mnogim gradovima svakodnevno mogu vidjeti djeca koja su uključena u život i rad na ulici. Ona su obično izvan sistema socijalne i zdravstvene zaštite te prosjače. Nisu uključena u obrazovni sistem, često su i pravno nevidljiva, a njihova svakodnevica se prvenstveno svodi na borbu za goli život.

“Nažalost, ‘djeca ulice’ nisu prepoznata kao posebna kategorija ni u jednoj međunarodnoj konvenciji, kao ni zakonodavstvu BiH, pa samim time ne uživaju ni posebnu zaštitu. Ne postoje mehanizmi zaštite djece od prosjačenja ili eksploatacije kroz rad”, ističe Almija Kapidžić iz organizacije “Save the children” i dodaje da zakoni koji se bave ovim fenomenom nisu dostatni i, što je još gore, najčešće tretiraju djecu koja se bave prosjačenjem kao počinioce krivičnog djela.

Veliki broj ovih mališana nigdje nije upisan, pa tako kao i da ne postoje. Usljed boravka i rada na ulici izlaženi su brojnim opasnostima i rizicima, a i životi su im često ugroženi.

“Intenzivno radimo na tome da vlasti na svim nivoima prepoznaju važnost odgovarajuće zakonske regulative i prednosti načina rada u prihvatnim centrima i da upravo ovu vrstu usluge usvoje i tako unaprijede sisteme socijalne zaštite”, pojašnjava Kapidžićeva.

Kroz prihvatnu stanicu UG “Nova generacija” iz Banjaluke, jedne od organizacija u skopu Regionalne mreže, u toku prošle godine prošlo je 69 maloljetnika, od čega 35 djece.

“Mahom se radi o radnoj eksploataciji djece u vidu prosjačenja. Mališani su uglavnom iz drugih dijelova BiH, među kojima se ističu Sarajevo, Mostar, Zenica te Modriča”, pojasnila je Maša Mirković, direktorica “Nove generacije”.

Ona navodi da su djeca na ulicu obično gurnuta iz ekonomskih razloga ili su tamo dospjele pokušavajući da pobjegnu od svakodnevnih problema u porodici.

“Većina ove djece niti su beskućnici, ni delinkventi. Uglavnom su to tek nezaštićena djeca, ugrožena različitim oblicima rizika, nasilja i eksploatacije. Na drugoj strani, imamo djecu i veliku grupu djece koja su pod rizikom da treće lice iskoristi tešku životnu situaciju u kojoj se nalaze i da ih koriste za rad na ulici”, rekla je Mirkovićeva i dodala da sistemi socijalne zaštite kod nas, ali i u regionu, nisu u potpunosti reformisani i ne predviđaju zaštitu marginalizovanih grupa stanovništva, kao što su ovi mališani.