Više od polovine bh. građana je zadovoljno životom

Zadovoljstvo životom se mjeri na osnovu subjektivne percepcije nivoa blagostanja pojedinca. Blagostanje ili prosperitet (od latinskog prosperitas – “uspješan rast”) u najširem smislu označava nečije stanje razvoja, uspjeha ili sreće. Blagostanje podrazumijeva i osjećaj zadovoljstva i spokoja koje pojedinci doživljavaju na različite načine, pa se može govoriti o materijalnom, duhovnom i drugim vrstama blagostanja.

U Istraživanju višestrukih pokazatelja* je zadovoljstvo životom, kao zbirni pokazatelj, definisano kao stanje pojedinaca koji su veoma zadovoljni ili zadovoljni svim sljedećim aspektima života: porodičnim životom, prijateljstvima, školom/fakultetom, trenutnim poslom, zdravljem, mjestom u kojem žive, načinom na koji se drugi ophode prema njima i izgledom.

A kako se osjećaju Bosanci i Hercegovci?

Više od polovine žena (56.3 posto) i polovina muškaraca (52.8 posto) u dobi od 15 do 24 godine su zadovoljni životom. Za razliku od zadovoljstva životom, sreća je kratkotrajna emocija na koju utiču razni, svakodnevni faktor.

Skoro jednak procenat žena i muškaraca u dobi od 15 do 24 godine je izjavilo da je veoma sretno ili sretno (žena 89.5 posto i muškaraca 92.2 posto). Ukupno 39.0 posto žena i 46.1 posto muškaraca u dobi od 15 do 24 godine u Federaciji BiH smatraju da im je život bolji u poređenju sa situacijom prije godinu dana.

Ukupno 35.4 posto žena i 41.3 posto muškaraca u dobi od 15 do 24 godine smatraju da im je život bolji u poređenju sa situacijom prije godinu dana i očekuju da će im se život poboljšati za godinu dana.

Istraživanje višestrukih pokazatelja (multiple Indicator Cluster Survey – MICS) je međunarodni program istraživanja domaćinstava, koji je razvijen od strane UNICEF-a, a koji se provodi još od 1996. godine.

Istraživanje u Federaciji BiH je provedeno od strane Federalnog ministarstva zdravstva (FMZ) i i Zavoda za javno zdravstvo FBiH (ZZJZ FBiH).

MICS obezbjeđuje ažurne informacije koji omogućuju državama da prate napredak u ostvarivanju ciljeva zacrtanih u Milenijumskoj deklaraciji, te drugih ciljeva, koji bi služili kao osnova za buduće djelovanje.

Ovaj međunarodni program obuhvata različite teme kao što su zdravlje i ishrana djece, vodosnabdijevanje i sanitacija, obrazovanje, HIV i AIDS, reproduktivno zdravlje i kontracepcija, a svi ovi podaci odnose se na 2012. godinu.