Visoke temperature u martu su rijetkost, ali su ipak normalne

proljećeGotovo u cijeloj Evropi ovoga marta se javljaju najviše temperature od početka mjerenja za ovo doba godine. Stručnjaci ipak objašnjavaju da ovo je rijetkost, ali je ipak normalno.

Građani Pariza su, obučeni u lagane košulje i jakne, prošle sedmice uživali na temperaturi od 21,6 stepeni Celzijevih, što je najveća vrijednost za ovo doba godine od 1880.

Slično je bilo i u gradovima Njemačke, od Hamburga na sjeveru (na naslovnoj fotografiji), Berlina na istoku koji je inače tvrdoglav s hladnoćom i mrazom, a da ni ne govorimo o Münchenu na jugu gdje je ovih dana bila dovoljna i majica s kratkim rukavima, navodi Deutsche Welle.

Prošlog vikenda je bilo nešto hladnije, ali temperature koje se mjere u srednjoj Evropi su posvuda barem dva do tri stupnja iznad uobičajenih, objašnjava Byron Drew iz britanske meteorološke službe MetraWeather.

Na sjeveroistoku Evrope i u Skandinaviji su temperature više čak četiri do pet stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka za ovo doba godine.

No Anna Wieczorek iz njemačke meteorološke službe uvjerava kako nema razloga za zabrinutost: “To nije neuobičajeno, a čak i ovakve rekordne temperature nisu ništa posebno novo. Sve su to zapravo normalne oscilacije”, tvrdi njemačka stručnjakinja i podsjeća: “Proteklih godina je u martu na nekim mjestima izmjereno i po 25 stepeni pa čak ni to ne možemo smatrati izuzetnim događajem.”

Zašto je dakle ove godine tako toplo? Razlog je jednostavan, objašnjava Anna Wieczorek. Nebo je nad većim dijelom Evrope bilo gotovo bez oblaka čitavu prvu polovinu marta jer se nad tim područjem stvorilo stabilno područje visokog pritiska.

“A sunce, koje u ovo doba godine već ima snagu, je dolazilo do Zemlje bez ikakvih prepreka. Zato nije čudno što su posvuda temperature lako dosezale i po 20 stepeni Celzijevih”, kaže Anna Wieczorek.

Ipak, Volker Ermert iz Instituta za geofiziku i meteorologiju Univerziteta u Kölnu smatra da, ako se ove vremenske prilike promatraju u širem kontekstu, onda su to ipak posljedice klimatskih promjena. Jer, dok su se Evropljani grijali na suncu i bilježili možda najtopliju zimu u proteklih 250 godina, na području Sjeverne Amerike je ova zima bila izuzetno žestoka.

Razlog je bila neuobičajeno stabilna ciklona nad sjevernim Atlantikom tako da se vrijeme nije “uzburkalo” koliko bi se to moglo očekivati.

“Klimatska promjena je proces koji traje”, objašnjava Ermert.

“Naše projekcije govore kako će temperatura narasti tri do četiri stupnja u sljedećih sto godina, tako da će biti još mnogo rekordnih temperatura”, tvrdi profesor iz Kölna.

Ermert kaže i kako na putu u svoj ured ovoga marta vidi nešto što još nikad u ovo doba nije vidio: zelenu salatu koja već dozrijeva. To je biljka osjetljiva na temperaturu i to je nešto doista neobično za početak marta.

Ovaj stručnjak procjenjuje da će se nastaviti ovo razdoblje toplih temperatura s malo oborina što će onda značiti da će i sezona šumskih požara u Evropi ove godine biti posebno dugačka i opasna.

S druge strane, Anna Wieczorek ne savjetuje da se zimski kaputi već spreme u ormar. Još nije izvjesno ni da će mart u Njemačkoj biti najtopliji u historiji, a i mjesec april voli donijeti (neugodna) iznenađenja.

Posted by on 2014-03-20. Filed under Svijet. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login