Zašto je BiH zakasnila sa nabavkom remdesivira i hoće li imati drugu šansu?

Bosna i Hercegovina zakasnila je da u okviru Sporazuma Evropske unije o zajedničkoj nabavci zdravstvenih protumjera, odnosno zajedničkog tendera zemalja Evropske unije, nabavi lijek remdesivir, za liječenje oboljelih od korona virusa.

Ovaj lijek je Evropska agencija za lijekove (EMA) preporučila za tretiranje oboljelih od COVID-19, a odobrila ga je i Evropska komisija.

U Bosni i Hercegovini 19. jula je bilo 281 novozaraženi pacijent i pet smrtnih slučaja.

Dan ranije, 18. jula je zabilježeno 244 nova slučaja oboljelih od korona virusa i dva smrtna slučaja.

„Remdesivir je taj antivirotik, mi ga nemamo. U raspodjeli koja je bila preko Ministarstva civilnih poslova nismo dobili ni komada, a ovog hidroksiklorokina imamo. Remdesivir je neophodan kod određenih upalnih stanja, kod određenih oboljenja pluća mogli bi ga uključiti, ali mi ga nemamo“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla Vahid Jusufović.

Ko je zakasnio u lancu nabavke?
Bosna i Hercegovina nema na državnom nivou ministarstvo zdravstva. Ova oblast je na nivou entiteta-Republike Srpske i Federacije BiH.

Odgovor na pitanje zašto Bosna i Hercegovina nije obuhvaćena evropskom nabavkom ovog lijeka, iako joj je to omogućeno, je komplikovana administracija.

Iz pojašnjenja koje je za Radio Slobodna Evropa (RSE) dao pomoćnik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Almir Šahović, vidljivo je i kolike su te komplikacije.

Šahović kaže kako je zahtjev za dostavu spiskova za neophodne lijekove najprije stigao u Ministarsvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u petak, 12. juna nešto prije 17 sati.

U Ministarstvo vanjskih poslova je stigao, jer je ono i diplomatski posrednik u Sporazumu koji je s Bosnom i Hercegovinom potpisan 9. aprila 2020. godine, po kom je to ministarstvo spona između bosanskohercegovačkih institucija i institucija Evropske Unije.

Potom je, isti dan, proslijeđen Ministarstvu civilnih poslova koje je nadležno za koordiniranje zdravstvenih potreba u ovom slučaju. Rok koji je EU dala BiH je ponedjeljak, 15. juni do podne.

Dok su ispoštovani i upitani svi u lancu, BiH je zakasnila.

„Ministarstvo civilnih poslova koordinira sektor zdravstva na nivou države. Ali, mora da izvrši konslultacije sa nadležnim entitetskim ministarstvima zdravlja i sa Upravom za zdravlje u Brčko distriktu. Onda, s obzirom da Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, kada zaprimi takav zahtjev od Ministarstva civilnih poslova to isto treba da uradi sa ministarstvima zdravlja kantona, nije bilo moguće našim kolegama dostaviti nam konkretne tražene informacije u tako kratkom roku“, pojašnjava Šahović.

Odgovori su stigli, tvrdi Šahović, sa dan i po zakašnjenja, tako da je Bosna i Hercegovina obaviještena da njene potrebe nisu uvrštene u ovu javnu nabavku.

U pisanom odgovoru Radiju Slobodna Evropa iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine potvrdili su navode Ministarstva vanjskih poslova o datumu primitka zahtjeva za iskazivanje potreba za navedeni tender.

Postupili su, kako se navodi, po protokolu, te zatražili od nižih nivoa i njihov stav.

No, kažu i da su liste slali već dva puta ranije i dostavljali Ministarstvu vanjskih poslova BiH tabelarni pregled potreba za Bosnu i Hercegovinu.

„Nakon treće kompletirane liste obaviješteni smo iz MIP-a BiH da se Bosna i Hercegovina može se uključiti u rezervnu nabavku kao i sve druge države koje do navedenog datuma nisu dostavile finalnu potvrdu potreba“, stoji u odgovoru.

BiH, tvrde u Ministarstvu civilnih poslova „nije isključena iz procedure javnih nabavki lijekova i uključena u okviru rezervnih količina lijekova“. Lijekovi će u Bosnu i Hercegovinu doći kada sve procedure budu okončane i, podsjećaju, ne nabavljaju se za tržište nego za zdravstvene ustanove.

Ljekari: Spisak potreba je trebao biti dostavljen ranije
Bosna i Hercegovina je morala imati spisak potreba ranije, pogotovo jer se radi o stanju epidemije, stav je Bakira Nakaša, infektologa i bivšeg direktora Opće bolnice “dr.Abdulah Nakaš” u Sarajevu.

„Moramo imati određene liste lijekova koje bi morale biti neophodne da postoje u određenom trenutku i u određenim količinama da bismo mogli garantovati našim pacijentima da ćemo im pružiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Oba ova lijeka imaju svoje efekte, i pokazuju pozitivne, u određenom broju slučajeva što znači da oni spadaju u grupu lijekova koji bi se trebali naći na listi za urgentnu nabavku“, tvrdi Nakaš.

Direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla Vahid Jusufović kaže za Radio Slobodna Evropa kako bi, bez obzira na preporuke, trebalo s oprezom gledati na nabavke lijekova kakav je remdesivir.

Međutim, upozorava i kako Bosna i Hercegovina ima problem u koordinaciji i kod nabavki onih najnužnijih sredstava. Posljednju su donaciju, kaže Jusufović, dobili u aprilu, te im prijeti nedostatak testova. Zalihe se troše, te su morali da kupuju, jer podrške nema.

„Što se tiče medicinske zaštitne opreme, to smo kupovali. Zadnjih 10-15 dana morali smo pristupiti kupovini. Iz tekućih sredstava UKC-a Tuzla, evo, u petak i danas zaštitne maske i zaštitne rukavice smo morali kupovati. U ovakvoj situaciji epidemije, ja mislim da bismo trebali dobijati podršku sa višeg nivoa, e već ono što ima na koordinacijskom tijelu opreme, trebalo bi podijeliti“, smatra Jusufović.

Hoće li BiH imati drugu priliku?
Za Bosnu i Hercegovinu, kako za RSE navodi pomoćnik ministra vanjskih poslova Almir šahović, nije još sve izgubljeno, pošto je propušten, tvrdi samo jedan javni poziv.

„Obavijestili su nas da su prilikom raspisivanja toga javnog poziva već rezervisali određeni dio viška količina koje će moći biti raspoređene na one zemlje koje nisu uspjele da ispune taj rok. Na to je Bosna i Hercegovina odmah odgovorila da smo zainteresirani da jedan dio naših potreba pokrijemo iz tih naručenih viškova, kada javna nabavka bude realizirana“, pojašnjava Šahović.

Vrijeme epidemije korona virusa obilježilo je više afera u vezi sa javnim nabavkama medicinske opreme i u RS i u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH je zbog sporne nabavke respiratora iz Kine bio uhapšen premijer tog bosanskohercegovačkog entiteta Fadil Novalić, dok policija Republike Srpske i Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) istražuju više slučajeva javnih nabavki u RS.

Još jedan od problema je i u načinu raspodjele doniranih lijekova i opreme, ističe Bakir Nakaš.

„Svjedočili smo da je japanska donacija jednog lijeka koja je došla za 100 pacijenata otišla u Mostar i u Banjaluku, a da drugi klinički centri i druge bolnice se uopšte nisu pitale da je njima potrebno i da li bi one prihvatile tu donaciju“, kaže Nakaš.

Brojne afere tokom pandemije COVID-19
U Bosni i Hercegovini je tako, zbog administrativnih problema, na sarajevskom aerodromu čekala i donirana medicinska, te zaštitna oprema koju su donirali Ujedinjeni Arapski Emirati.

Prema Odluci Vijeća ministara BiH, međunarodna pomoć za zaštitu i spašavanje inače se dijeli po principu utvrđenom u procentima 62 posto za Federaciju Bosne i Hercegovine, 38 posto za Republiku Srpsku, te po 0,5 posto ove pomoći Federacija BiH i Republika Srpska dodjeljuju Brčko Distriktu BiH.

U skladu sa ovom odlukom, federalni dio pomoći raspoređuje se u jednakom omjeru na Federaciju BiH i deset kantona, i to po 50 posto.

Lijek Redmsivir, koji je pod nazivom Velkury, odobrila Evropska komisija i može se koristiti samo i isključivo uz recept i u zdravstvenim ustanovama u kojima se stanje pacijenta može pomno pratiti, navodi se na zvaničnoj web stranici Evropske agencije za lijekove (EMA). Njegova upotreba, kako stoji u obrazloženju, pokazala je da „može ubrzati proces oporavka kod nekih pacijenata, čime provode manje vremena u bolnici ili na tretmanu.“

RSE