Zašto su mladima uzori muzičari osuđivani narkodileri?

‘Spavam s punim šanžerom, ganjam kuću s bazenom’, ‘ Zbog nje valj’o bi’ ko Pablo’, ‘Da uspjeću makar mor’o napuniti šanžer, stavit čarapu na glavu, uletit u Raiffeisen’, neke su od rima, bosanskohercegovačkih repera, čije pjesme na internetu bilježe milionske preglede.

Droga, oružje, glamur, luksuz, brza zarada, skupocjena auta, seks i noćni klubovi neke su od tema o kojima pjeva i Amar Hodžić poznat kao Buba Corelli.

On je u ponedeljak 15. februara uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u incidentu u sarajevskom naselju Stup, koji se dogodio u poslijepodnevnim satima, a u kojem su povrijeđene dvije osobe. Pucnjavi je prethodila tuča nekoliko lica. Dan kasnije pušten je na slobodu.

Sa Jasminom Fazlićem (Jala Brat), 2009. godine, Buba Corelli je snimio pjesmu ‘Kalašnjikov’, koja na youtube kanalu ima preko 80 miliona pregleda, i tada kreće njihov regionalni uspon.

No, Buba Corelli morao je da napravi pauzu u muzičkoj karijeri, kada je u junu 2015. godine, sa još 12 osoba, uhapšen zbog sumnje da je na području Kantona Sarajevo neovlašteno posredovao u prodaji droge.

Buba Corelli osuđen na godinu zatvora zbog trgovine narkoticima
U pritvoru je proveo više od osam mjeseci, a krajem septembra 2019. godine pravosnažno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. U kaznu mu je uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru.

Više od četiri mjeseca, koja su, prema presudi ostala, nije proveo u zatvoru.
Prema podacima kantonalnog suda u Sarajevu, dostavljenim Radiju Slobodna Evropa (RSE) u januaru 2020. godine usvojen je njegov zahtjev da kaznu zatvora po pravosnažnoj presudi Kantonalnog suda u Sarajevu, zamijeni novčanom kaznom.

Zatvorska kazna, zamijenjena je novčanom u ukupnom iznosu od 11 hiljada konvertibilnih maraka (oko 5,5 hiljada eura).

“Odredbom člana 43 a. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) propisano je da će se izrečena kazna zatvora u trajanju do jedne godine, na zahtjev osuđenika, zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana”, navode u pisanom dopisu za RSE iz Kantonalnog suda u Sarajevu.

Ni pritvor ni presuda nisu omeli njegovu muzičku karijeru. Koncerti i nastupi širom regije, sve do početka pandemije korona virusa, bili su puni, a svaka naredna pjesma bilježila je milionske preglede.

Dobar ‘vajb’, pogrešni tekstovi
Mirela i Moki su dvadesetogodišnjaci iz Sarajeva. Zaustavljamo ih ispred jednog nargila bara iz kojeg se čuju pjesme Jale Brata i Bube Corellija. Na pitanje slušaju li ovaj duo u glas odgovaraju potvrdno. Kažu da ih privlači muzika, novi bitovi, ali ne tekstovi.

Ne sviđa im se, kažu, što u tekstovima, ovaj duo podržava „crnu strana svijeta“, no jasno im je zašto pišu takve rime i zašto one nailaze na ogromnu publiku.
„U Bosni smo. Nema ovdje ko ne radi pet poslova i ne vara državu. Svi smo mi Balkan“, objašnjava Moki.

Mirela kaže kako joj se sviđa ‘vajb’ koji dolazi od muzike, ali da tekstovima daju mladima potpuno pogrešnu poruku.

‘Novac dominantni kriterijum’
Poznati muzičar Rambo Amadeus, na pitanje zašto su mladima uzori postali muzičari koji su osuđivani kao narkodileri i koji pjevaju o drogama i kriminalu, kaže kako živimo u društvu bez ideologije.

“Dakle, i bez ideala, pa su novac i materijalno bogatstvo dominantni kriterijumi novih generacija. Popularna muzika je danas prije svega biznis, pa sve u vezi nje ima jednak kulturološki značaj kao i proizvodnja gaća ili paprika”, kaže Rambo za RSE.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sarina Brkić podsjeća da je, kada se govori o tom sociološkom fenomenu, potrebno naglasiti, da to nije slučaj samo sa mladima u Bosni i Hercegovini.

To je fenomen u cijelom svijetu, kaže ona, i nije riječ samo o rimama, nego i načinu i stilu života ljudi koji se bave tom vrstom muzike.

„Mi živimo u kulturi koja je po principu hoću sad, hoću odmah sve i hoću brzo i ona je itekako potkrijepljena u društvu u kojem se živi i tu ne možemo zaobići bosanskohercegovačko društvo“, objašnjava Brkić.

Potrošačka kultura, prema njenim riječima, podržava pretvaranje ljudi u proizvode, u kojoj mladi, opsjednuti kultom slave, novcem, moći i potrebom za brzim uspjehom, bez mnogo uloženog truda, postaju medijski proizvodi za jednu kulturu koja urušava elementarno ljudsko dostojanstvo.

Siromaštvo je jedan od osnovnih uzroka zbog čega ova muzika i poruke koje šalje tekstovima imaju sve više publike, upravo među mladim ljudima.

„Naravno da ljudi žele da žive kao ljudi koje oni gledaju na insagramima, na tvterima, na facebook profilima, u medijima. U kontekstu ovog društva hedonzma, daje se slika da je jedini pravi život onaj u glamuru, sa velikom količinom novca. Ali onda se postavlja pitanje kako doći do tolike ogromne količine novca, a to je nažalost dilanje, preprodaja droge i ostali poslovi, da se tako izrazim“, kaže Brkić.

U potrošačkoj kulturi, znanje, obrazovanje, poštenje, naporan rad, trud i sve te vrijednosti padaju u vodu, dodaje ona.

„To što vidimo po video spotovima skupocjena garderoba, skupocjena auta, skupocjeni penthausi, ljetovanja na tropskim destinacijama, sve to utiče na mlade da se osjećaju beznačajno, jer gledajući svoj realni život, realno stanje, oni su u velikom problemu“, objašnjava Brkić i dodaje da je ključ u obrazovanju.

Na obrazovanju mladih, kako kaže, se ne radi dovoljno, niti im se ukazuje na značaj autentične kulture i autentičnih umjetničkih kriterija i vrijednosti.

„Sve je to stvar jedne duboke društvene krize u kojoj se mi nalazimo“, navodi ona, i dodaje da svaki mladi čovjek traži idole, ali da imaju malo izbora.

Nema izbora u muzici?
Postavlja pitanje, šta je sa drugom muzičkom scenom u Bosni i Hercegovini, ali i u regiji, koliko se ona promovira i stavlja u fokus i da li je uopšte ima.

„Ja čak ne vidim neke druge sadržaje izuzev ovih sadržaja o kojima mi govorimo a internet je pun njih“, kaže ona.

Da mladi nemaju previše muzičkog izbora, slažu se i Feđa i Anja iz Sarajeva. Hip-hop i novi žanrovi u tom muzičkom pravcu su, kažu, jedino što mladi danas i mogu da čuju. Feđa je fan hip-hopa i sluša i Jalu Brata i Bubu Corellija. Kaže da mu se sviđa muzika, a da rijetko razumije i čuje o čemu pjevaju.

„Ne slušaju se Jala i Buba u edukativne svrhe. To je zabava samo. Te poruke odlaze iz svih pora društva, ne samo od njih dvojice. Oni su samo proizvod društva, a ne uzrok“, kaže Feđa.

Anja ne sluša tu vrstu muzike, ali kaže da zna njihove pjesme, jer se puštaju na svim zabavama i u velikom broju kafana.

„Svi to slušaju, zbog te neke vrste melodije, koja je napravljena tako da lako uđe u uho. Mislim da mali procenat ljudi i zna šta je u tekstovima. Vjerovatno bih se i ja sada kada bih pročitala neki njihov tekst, uhvatila za glavu, šta to pjevaju. Ne slažem se da to može biti poruka mladima“, kaže ona.

Na pitanje šta ako znaju da je riječ o osuđivanom za dilanje droge, Feđa kaže da „on radi ono o čemu repa“.

Profesorica Sarina Brkić podsjeća da djecu danas u najvećoj mjeri socijalizuju mediji i okolina, te da veliki uticaj imaju društvene vrijednosti „antiznanja“.

„Mi smo već imali veliki problem sa tolikim uticajem turbofolka u našem društvu i u društvima u regionu, međutim to nije u pitanju samo muzički žanr nego su u pitanju i životne vrijednosti koje taj žanr prezentira. Isto tako možemo reći za životne vrijednosti koje prezentiraju ljudi koji se bave i kriminalom“ zaključuje ona.

Problem je i činjenica da mediji daju prostor u kojem, kako kaže Brkić, su ove vrijednosti i ljudi stalno u pogledu mladih, koji traže idole, traže oslonac, a nažalost nailaze na ono što nisu istinske vrijednosti.

RSE

Posted by on 2021-02-19. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login