Završena implementacija Aneksa 7?

Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosi se na povratak i integraciju stanovništva koje je izbjeglo iz ratom zahvaćenih područja. Niko ne može da kaže kada je ovaj proces završen i čime su ispunjeni uslovi za to.

izbjegliceVećina političkih dogovora u BiH u posljednjih dvadesetak godina imali su u sebi neki oblik odrednice “do implementacije Aneksa 7, Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Od Prudskog sporazuma pa do svih odluka koje se odnose na izborni proces – da li se voditi popisom iz 1991. ili 2013. godine. To je rezultiralo nakaradnim izbornim procesom u kojem kandidati mogu da mijenjaju nacionalnost nakon svakog izbornog ciklusa.

Obnovljene kuće su prazne

Ali ko je taj ko će da kaže kada je implementiran Aneks 7. Ko može da kaže da je proces povratka završen, kada u samom dukumentu ne postoji takva odrednica. Pričati o izbjeglicama i povratku nakon toliko godina, postala je pomalo nezahvalna tema, jer ljudi koji su otišli prije više od dvije decenije, koji su s porodicom počeli nove živote , ne žele da se vrate. Obnovljene kuće zjape prazne, a njihovi vlasnici su tu u prosjeku dva puta godišnje.

“Ovdje se uveliko priča o ljudima koji su izbjegli u neke od zemalja bivše Jugoslavije ali i u evropske zemlje. Ni jedni ni drugi ne žele da se vrate. I jedni i drugi su svoju imovinu vratili kada je to bilo moguće, vlasnici su zemljišta, objekata koji su zaključani. Potrošen je ogroman novac da se ove kuće obnove. Negdje smo zatajili sa tom našom iskrenošću koliko zaista ljudi živi na određenom području”, kaže Murisa Marić iz Udruženja građana “Don” iz Prijedora , koje godinama pored ostalog prati situaciju na terenu, pomaže ugroženim porodicama, učestvuje u međunarodnim projektima ove vrste.

Začarani krug, naziva “Aneks 7” i dalje će da bude predmet ostvarivanja političkih interesa, da se koristi samo kada je to nekom potrebno. Mnogo je kuća koje su obnovljene i zatvorene a veliki broj stanovništva živi na rubu egzistencije. Da li u tom slučaju treba i dalje raditi na tom pitanju, dok zakazuje integracija onih koji žive u teškim uslovima, na rubu egzistencije.

Aneks 7, kao prijetnja za političke ciljeve

Činjenica je da je implementacija Aneksa 7 odavno trebala biti završena ali je na terenu situacija sasvim drugačija. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, gotovo 100 hiljada ljudi čeka na ostvarivanje ovog prava, dok je oko 40 hiljada porodica koje su aplicirale i koje su zadovoljile kriterijume.

“Postavlja se pitanje ko je taj koji će da kaže ova priča je završena ili u njoj treba da se završi još nešto. To je problem. Ta priča se koristi u političke svrhe, prilikom formiranja vlasti, i nerijetko se koristi i kao prijetnja i sredstvo za ostvarivanje cilja. Ne postoji bilo koji način da se kaže, to je ta ustanova, ta institucija ili međunarodna organizacija koja će reći da je taj proces završen”, kaže Borislav Bojić, predsjednik Komisije za ljudska prava pri Parlamentu BiH, navodeći da je jedino rješenje da politički akteri u BiH postignu dogovor oko toga, što je malo vjerovatno.

Dometi Donatorske konferencije

Donatorska konferencija, prije nekoliko godina je održana u Sarajevu, projekat vrijedan gotovo 600 miliona eura. Ideja je bila da se stambeno zbrinu najugroženiji iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, njih oko 80 hiljada. I da se sve to završi za pet godina.

Kada je riječ o BiH, Aneks 7 je definisao dostojanstven, siguran i bezbjedan povratak svim licima, podsjeća Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak, uključujući naknadu štete koja se nikada nije realizovala. U ovom trenutku, kaže Zukić, BiH implemetira projekte vrijedne oko 70 miliona eura, koliko se odnosi na BiH od te konferencije a istovremeno se smanjuju budžeti za ovu populaciju na entitetskom i državnom nivou.

“Mi znamo da veliki broj ljudi koji se vratio nije mogao ostvariti svoja prava koja su mu zagarantovana i sada umjesto da imamo masovniji povratak, da se to sve završi, imamo odlazak ljudi. Ali imamo i drugu grupu ljudi, poput nekih porodica u Mostaru koje čekaju da im se obnove objekti, a žive kao podstanari”, kaže Zukić navodeći da su domaće institucije odavno digle ruke od implementacije Aneksa 7, jer se on koristi samo deklarativno.

Odgovor na pitanje, ko je taj ko će proglasiti da je Aneks 7 sproveden, treba tražiti od Savjeta za implementaciju mira ali i domaćih institucija oslonjenih na ustavne norme, kaže profesor Ustavnog prava, Mile Dmičić.

Međunarodne organizacije da aminuju

“Za očekivati je da će prvo to da kaže Savjet za implementaciju mira a kasnije i domaće institucije u smislu da li taj process ide u nedogled ili će nakon popisa iz 2013. godine, postojati osnov da se konstatuje da li su svi aneksi Dejtonskog sporazuma sprovedeni. Moj stav je da je Aneks 7 sproveden i da međunarodna zajednica može konačno uspostaviti organe na bazi popisa iz 2013. godine”, kaže Dmičić.

Jasno je da se u ovom trenutku ne mogu dići ruke od Aneksa 7 s obzirom na veliki broj porodica koje su u procesu povratka i koje su aplicirale kod domaćih ili međunarodnih institucija. Njegova implementacija ne znači samo obezbjediti krov nad glavom, nego i zapošljavanje, odnosno stvaranje uslova za život. U stanju u kakvom je BiH, odnosno njeni građani, teško je očekivati neki značajn napredak kako bi ova priča zaokružila.

“Tako da, ovakva implementacija može trajati u nedogled, u ovakvoj zemlji, u ovako neuređenom sistemu, zbog čega smo, prema svim parametrima daleko od zemalja koje imaju slične probleme”, zaključuje Marić.

Dio Aneksa 7

“Sve izbjeglice i imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. Imaju pravo na povrat imovine koje su lišeni tokom neprijateljstava od 1991. godine i na naknadu imovine koja se ne može vratiti. Što raniji povratak izbjeglica važan je cilj rješavanja sukoba u Bosni i Hercegovini. strane potvrđuju da će prihvatiti povratak lica koje su napustile njihovu teritoriju, uključujući i one koje su dobile privremenu zaštitu trećih zemalja. Strane će osigurati da se izbjeglicama i prognanin omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihog etničkoga porijekla ili političkoga uvjerenja….”

DW / BiH-X

Posted by on 2018-11-12. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login