Zeleni krov kao dobar izolator i način smanjenja troškova

zeleni krov

zeleni krov

Permakultura je skup praktičnih vještina za održivi život pomoću koje se mogu smanjiti troškovi stanovanja ili jednostavno poboljšati kvaliteta života, a zeleni krov je jedna od njih i omogućava bolju izolaciju.

Ideja se pojavila još u srednjem vijeku u sjevernoj Evropi kad su ljudi, u nastojanju da zadrže što više toplotu zimi u kućama, primijetili da sloj zemlje i trava koja raste iz nje (postavljeni na krov) daju dobru izolaciju koja nije zapaljiva.

Danas zeleni krov na privatne kuće instaliraju entuzijasti, ali i graditelji gradskih blokova. Osnovna ideja je da će sloj zemlje i biljke koje rastu iz njega, postavljeni na krov ljeti blokirati sunce a zimi gubitke toplote.

Nakon širenja na praktično sve kontinente, ideja permakulture stigla je i u Hrvatsku sredinom 90-ih, a dvadeset godina kasnije ta država ima jednu od najdinamičnijih permakulturnih scena u Evropi.

Hrvatski instruktor permakulture Ivan Gregov kazao je Feni da su iskustva nastala nakon nekih od prvih zelenih krovova izgrađenih u Hrvatskoj pokazala da tokom najtoplijih dana ljeta (kad se temperatura penje do 36 – 37 stupnjeva Celzija) unutar kuće ostaje maksimalno do 24 stepena. Jasno, bez klima-uređaja i sličnih sistema koji troše struju, ali pod uvjetom da i zidovi imaju neku izolaciju.

“Osim odlične izolacije prednost je i niža cijena, duža trajnost od stiropola tj. stirodur izolacije (ili čak od crijepa) i jednostavnija i brža izgradnja”, naglasio je.

Precizira da i u BiH postoji nekoliko privatnih imanja (okolina Sarajeva i Banje Luke) koja se grade po principima permakulture, kao i na farmi u Humilišanima pored Mostara na kojem je u augustu postavljen zeleni krov.

“Na tom objektu je, osim zelenog krova, izgrađen i sistem za recikliranje otpadne vode i posebne “visoke lijehe”, a u planu je još takvih zahvata koje će farmu zaokružiti u permakulturnu cjelinu”, naglasio je.

Gregov ističe da je, u namjeri da prošire tu korisnu djelatnost, Udruženje građana Nešto Više iz Mostara i Ured za permakulturu iz Hrvatske ove godine organizirali nekoliko kurseva u Sarajevu i Mostaru na kojima su polaznici kroz tzv. 72-satni kurs učili o permakulturi, a ranijih godina takvi kursevi organizirani su i u Banjoj Luci. Dosad je više od 600 polaznika završilo “72-satni tečaj permakulturnog dizajna”, na području od Austrije do Makedonije.

“To su kursevi po međunarodnom programu na kojima ljudi širom svijeta stječu osnovna znanja o permakulturi, od radu u bašti do gradnje slamom ili proizvodnje vlastite energije”, priča on.

Naredni kurs te vrste bit će održan od 11. do 20. novembra u Mostaru, s teoretskim dijelom u gradu i praktičnim na farmi u Humilišanima.

Stručnjaci ističu da je permakultura potencijalno korisno znanje za svakoga ko ima prigradsku ili seosku kuću, baštu, vikendicu, pa čak i balkon ili dvorište u gradu, a posebno za one koji naslijede zemlju a nisu sigurni šta s njom.

Permakultura je danas prepoznata širom svijeta, od teoretičara (npr. iz društvenih znanosti) ili zagovornika održivosti kao jedna od rijetkih cjelovitih “receptura” koje bi mogle pružiti kvalitetan život stanovnicima zapadnih, ali i nerazvijenih država a ne bi nastavio dosadašnje trendove prevelikog (neobnovljivog) iscrpljivanja resursa, oštećenja okoliša i klimatske ravnoteže i rascjepa u društvu kojima, nažalost, sve više svjedočimo posljednjih desetljeća.

Permakultura u cijelom svijetu djeluje prilično neformalno, kao izvan sveučilišna edukacija za odrasle ili putem udruga građana. Izuzetak je nekoliko država (poput Velike Britanije ili Australije), gdje je permakultura uključena u fakultetske programe, savjetovanja za državne institucije ili u firme.

Posted by on 2016-11-08. Filed under Arhitektonski detalji, Magazin. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login