Zemaljski muzej otvara vrata publici

BiH, Zemaljski muzejVlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku o  konstituisanju Upravnog odbora Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Pred tročlanim upravljačkim  tijelom, na čijem čelu je istaknuti pozorišni reditelj Haris Pašović, na početku su imenovanje novog direktora Muzeja i ostali koraci koji će omogućiti da najstarija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini otvori vrata, koja su zakovana 4. oktobra 2012. godine. Ova odluka je donesena nakon što je izostalo izjašnjavanje Vijeća ministara, a u vezi sa ranijim prijedlogom iz Federacije, da se osnivačka prava nad ovom institucijom sa državnog prenesu na enititetski novi.

O daljim koracima Upravnog odbora javnost nije mogla saznati od imenovanog Harisa Pašovića, koji nije htio govoriti o budućim koracima sve dok ne dobije zvaničnu obavijest o imenovanju. Kao građanin i istaknuti kulturni radnik koji je u nekoliko navrata apelovao na sve odgovorne da “otvore” muzejska vrata, Pašović je rekao:

“Mogu da pozdravim odluku Vlade Federacije BiH da krene u rješavanje ovog problema i Zemaljski muzej BiH učini dostupnim javnosti u najkraćem roku. Mislim da je to odlična odluka Vlade i čestitam im na tome.”

Bosanskohercegovačkoj javnosti posebno zanimljivom čini se stanovište Adnana Busuladžića, direktora Zemaljskog muzeja koji je, u ime zaposlenih, donosio odluke u vezi sa funkcionisanjem kolektiva, a koji se nedavno direktno usprotivio sugestijama iz federalne vlade, a u vezi sa otvaranjem Muzeja. Busuladžić je za Radio Slobodna Evropa rekao da je, što se njega tiče, misija direktorovanja u Muzeju zaokružena.

Adnan BusuladžićAdnan Busuladžić
“Uposlenici, pak, očekuju plaće. Kao i u svim institucijama i kao svuda u svijetu, nije bezobrazluk ako neko za svoj osmočasovni rad očekuje svakog prvog u mjesecu plaću, uplaćeno penziono i zdravstveno. To, nažalost, Vlada Federacije nije ozbiljno obezbijedila, pa se bitne stvari po pitanju zaposlenih i funkcionisanja institucije sistemski neće riješiti. Izvjesno je, međutim,  da je to ipak neki početak i da sad imamo jednu adresu koja se proglasila odgovornom i nadležnom za instituciju, što će u dogoročnim planovima polučiti neke rezultate, nametnuti neke finansijske obaveze itd. U svakom slučaju, pozitivno je da se nešto počelo pomjerati“, kaže Busuladžić uz izraze olakšanja kad je njegov status u pitanju.

Ovakav rasplet situacije među svim kulturnim radnicima prvi je sugerisao Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. I on smatra kako je u pitanju dobra odluka:

“Definitivno se ide na rješenje po kome federalna vlada preuzima odgovornost na rješavanju svih sedam institucija kulture. Čak i poslednja  Rezolucija Evropskog parlamenta je podržala takav angažman, tako da sad ima i neku političku potporu – i to je prvi važan korak. E sad slijede svi naredni, koji neće biti nimalo laki. Vlada Federacije, naime, nema predviđena sva sredstva za rješavanje, prije svih, Zemaljskog muzeja, koji je u finansijskom smislu najteže riješiti. Tako da ne znam u kom će smjeru to ubuduće krenuti, ali je dobra stvar da je federalna vlada preuzela odgovornost.”

Na naše pitanje u vezi sa konačnim rješenjem o osnivačkim pravima nad svih sedam spornih institucija kulture čiji je osnivač Republika Bosna i Hercegovina, zapravo da li se radi o konačnom prenošenju osnivačkih prava na entitetski nivo, Krsmanović kaže:

”Koliko ja znam, Federacija zasad preuzima osnivačka prava i odgovornosti, a to će biti takozvano privremeno rješenje. Ali znamo u kakvoj zemlji živimo. Ta privremenost može trajati prilično dugo, ali se ne odustaje od varijante da ova zemlja jednom ima jedinstvenu vladu i svoje ministarstvo kulture i da onda neke institucije budu preuzete od tog ministarstva i da ono bude osnivač. Dok se to ne desi, trajaće privremenost u vezi sa odgovornosti federalne vlade”.

Kako god da bude, u ovom trenutku bosanskohercegovačkoj javnosti je najvažnije da vrata Zemaljskog muzeja budu što prije otvorena i da konačno prestane agonija 70-ak zaposlenih. Premda ima razmišljanja kako je odluka novih osnivača iznuđena predstojećim svečanostima u povodu 100. godišnjice Sarajevskog atentata, a djelimice i u interesu preuranjene kampanje za oktobarske izbore, čini se kako je, makar i zakašnjela, donesena i u interesu i Grada i Bosne i Hercegovine kao cjeline.

rse

Posted by on 2014-05-02. Filed under Sarajevo, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login