Zenica: Žene i politički život u postdejtonskoj BiH

Žene u biznisuU proteklih dvadeset godina u Bosni i Hercegovini su učinjeni pozitivni pomaci u pogledu učešća žena u političkom životu. Osnažena je i zakonska regulativa, ali je ostalo neriješeno pitanje njene primjene. Ova tematika obrađena je u nedavno objavljenoj knjizi u izdanju Sarajevskog otvorenog centra i Agencije za ravnopravnost spolova BiH koja je predstavljena u Zenici.

Kada se pogleda razvoj bh društva u posljednjih 20 godina s razlogom se postavlja pitanje da li je postignuta ravnopravnost spolova na planu političkog djelovanja. Usvojen je Zakon i formirana Agencija, ali je još uvijek na sceni kršenje jednakopravnosti.

Ovakav stav iznosi dugogodišnja politička aktivistica SDP-a BiH iz Zenice, prof. dr. Nermina Zaimović-Uzunović. Kako kaže, ako se uradi jedan korak naprijed, uskoro slijede dva unazad:

„Poslije svakih izbora nadamo se da će biti veća politička participacija u zakonodavnoj vlasti. A onda se ohladimo kad vidimo da ih nema u izvršnoj vlasti. Kad žene mogu da zauzmu mjesto u izvršnoj vlasti? Ako politički lideri, a oni su isključivo muškarci, izaberu i smatraju da je dobro da imaju žene, da je to dobro za njihovu političku opciju, onda se žene i pojave u tom, i to je sve planirano. Ako pratite pomno te procese, onda vidite da unaprijed znate kako će koja politička partija reagovati i koga će staviti. Nažalost, mi nismo u prilici da kažemo da se stanje mnogo mijenja. Konačno, minimalno sto godina traje ova borba za poziciju žena, za njen glas u odlučivanju o ključnim pitanjima u društvu”, kaže profesorka Zaimović-Uzunović.

Nevladin sektor je nezaobilazan faktor u kreiranju pozicije žena u društveno-političkom životu BiH, ocjenjuje Sabiha Husić, direktorica nevladine organizacije Medika Zenica. Prema njenim riječima, iako nije politički angažovana, prati i nastoji dati podršku mijenjanju svijesti šire javnosti u pogledu jednakopravnosti:

„Mi imamo žene na listama i imamo žene na pojedinim pozicijama, pa u parlamentima, ali ono što ja, kao predstavnica nevladine organizacije, više očekujem, to je konkretnog djelovanja, da bi to prisustvo žena u politici ustvari imalo svoje reflektovanje na svakodnevni život, prije svega žena. Recimo, ja sam sa te tačke gledišta nezadovoljna, a radim na ovom polju dvadeset godina. Nekako bih voljela da svi više razumijevamo zašto je važno govoriti o toj ženskoj politici. Ta ženska politika ustvari pomaže da mi dođemo do kvalitetnijeg života, kako građanki tako i građana. Ja sam ponosna što ne pripadam nijednoj političkoj opciji, jer zaista, radeći kroz nevladin sektor – ja prepoznajem našu žensku politiku”, kaže ona.

U nedavno rekonstruisanoj Vladi ZDK nije bilo mjesta za pripadnicu ženskog spola. Stoga, kako ističe Emira Drnda-Čičeklić, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova, ostaje zadatak da se stanje poboljšava:

„I da pojačamo svoj autoritet kao komisija, kako na općinskom tako i na kantonalnom nivou, kako bismo što bolje pronašli ona mjesta koja treba da popravljamo, gdje postoji diskriminacija polova po bilo kojoj osnovi, odnosno ljudskih prava i građanskih sloboda. Cilj nam je da upoznamo javnost da se bavimo s tim, da želimo da se ojačamo i da u narednoj, 2016. godini već prikažemo određene pokazatelje želje da popravimo stanje u ZE-DO kantonu”, podvlači ona.

Pored društvenih promjena, naše sagovornice ističu da je potrebno striktno poštivanje zakonodavstva koje govori o minimalnoj prisutnosti žena od 40 posto u parlamentima. Isto se odnosi i na izvršnu vlast. Realnost BiH ipak nije ni crna ni bijela. Ostaje nada da će u narednih nekoliko godina doći do značajnijih promjena i da će žene i muškarci zajedno učiniti napor da se u bh. društvu postigne istinska ravnopravnost.

Posted by on 2015-12-17. Filed under Vijesti iz BH gradova, Zenica. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login