Ženski rukopis u IT industriji

Dječaci igraju video igrice zbog zabave dok djevojčice koriste tehnologiju kako bi učile, nalazi su istraživanja sprovedenog u Americi prošlog mjeseca o digitalnom liderstvu. No, s druge strane, isto istraživanje je pokazalo da iako djevojčice provedu više vremena učeći, dječaci su ti koji će prije povjerovati da su “tehnološki stručnjaci” u svojim porodicama.

IT Girls
IT Girls

Kada je u pitanju globalna zastupljenost žena u sektoru informacionih tehnologija, žene čine tek 30 posto od ukupno zaposlenih. Ako izuzmemo Sheryl Sandberg iz Facebooka ili Marrisu Mayer nekadašnju visokopozicioniranu zaposlenicu Googla i Yahooa, još manji broj žena nalazi se na vodećim tehnološkim pozicijama.

Podaci o broju žena u industriji koja se bavi informacionim tehnologijama ne postoje kao posebna kategorija u Statističkoj agenciji BiH, ali je jasno da veliki broj ukupnog nezaposlenog stanovništva čine žene, odnosno čak 68,6 posto neaktivnost stanovništva su žene. Stopa neaktivnosti i nezaposlenosti žena veća je u odnosu na muškarce, bez obzira na dobnu skupinu.

“Prema posljednjim istraživanjima, u Evropi ima četiri puta više muškaraca nego žena sa diplomom u IKT oblastima. Udio muškaraca koji rade u digitalnoj industriji je 3,1 puta veći od udjela žena. Poslovi u IKT sektoru su jedni od najtraženijih i najplaćenijih na bh. tržištu rada, a omjer muškaraca sa diplomom u ovoj oblasti u odnosu na žene je tri puta veći”, navode članice IT Girls inicijative iz Bosne i Hercegovine.

Podržana od strane UNDP, UNICEF i UNWomen agencija i u saradnji sa Bit Alijansom, udruženjem koje okuplja 58 IT kompanija, IT Girls su 2018. godine pokrenule crowdfunding kampanju sa ciljem da učine informatiku u školama interaktivnom i zanimljivom kako za djevojčice tako i za dječake. Kampanja im je omogućila da organizuju radionice za djevojčice u deset osnovnih škola.

IT Girls inicijativa nastoji da približi ovo zanimanje i djevojčicama, tako su u protekle tri godine održali treninge za preko 200 djevojčica u dobi između 13 i 18 godina.

“Naša najveća motivacija su djevojčice i djevojke koje su prošle naše radionice i njihove reakcije na sav digitalni sadržaj i vještine koje im nudimo, za koje kažu da ne mogu dobiti na časovima informatike”, kažu iz ove Inicijative.

Da li je IT ‘muški’ posao?
Kako navode iz IT Girls inicijative, kada se radi o BiH, statistike o malom broju žena u sektoru informacionih tehnologija, imaju veze sa “rodnim ulogama koje preovladavaju u našem društvu a koje nalažu da je za žene prikladno da prioritiziraju majčinstvo i brigu za djecu i starije prije nego da razvijaju karijeru”.

Članice ove inicijative smatraju, a na osnovu istraživanja koje su radili na samom početku njihovog angažmana, da su podaci o učešću žena u IT sektoru u BiH u velikoj mjeri u sladu sa globalnim pokazateljima i da postoji digitalni rodni jaz zasnovan na stereotipima o muškim i ženskim zanimanjima, i predrasudama prema IKT sektoru.

Ali, iako je stopa žena zaposlenih u IT sektoru veoma mala, prisustvo žena u ovoj oblasti nije zanemarivo niti nepostojeće. Možda je omjer muškaraca i žena koje rade u ovoj industriji nesrazmjeran, no iskustva naših sagovornica koje rade unutar sektora IT-a kažu da tehnologija nije rezervisana samo za muškarce. Njihovo iskustvo je da je šansa koja se pruža i jednom u drugom spolu podjednaka.

Djevojke koje u Sarajevu rade za Softhouse Balkans kompaniju koja je dio švedske Softhouse grupacije smatraju da u ovoj oblasti ne postoji prostor za diskriminaciju i neravnopravnost jer su kompetencije te koje se vrednuju a ne spol.

Merima Čišija, jedna od žena software developera iz ove kompanije, kaže da su u saradnjama sa kolegama iz Švedske dolazile do saznanja da je njihov sarajevski ogranak čak više rodno izbalansiran u odnosu na neke švedske kompanije u kojima na 50 zaposlenika radi jedna zaposlenica.

Njena kolegica Zana Tatar kaže da, iako je bila prva žena developer zaposlena u ovoj kompaniji i da veoma često radi u timovima u kojima je jedina žena, nikada nije dolazila u poziciju da bude diskriminisana.

Njihova iskustva su slična onome koje ima i Hana Ćerimi, suosnivačica Digitalne Škole u Prištini, koja kaže da je veoma često bila jedina žena u razredu ali da nikada nije suočavala sa nekim izazovima samo zato jer nije muškarac.

Djevojčicama trebaju heorine
“Način na koji odgajamo djecu od malih nogu i kako usmjeravamo ili sputavamo njihove interese u odnosu na njihov spol, kasnije utiče na izbore koje oni prave u obrazovanju i odabiru zanimanja”, smatraju članice IT Girls inicijative.

Ono što, prema njihovom mišljenju, nedostaje da se više djevojčica odluči za budućnost u nekoj od disciplina STEM oblasti (nauka, tehmologija, inžinjerstvo i matematika), jesu uzori, jer u IT sektoru nedostaje žena koje su uspješne a u isto vrijeme i vidljive u javnosti.

Ajda Marić je liderka tima u NSoftu, mostarskoj kompaniji koja zapošljava preko 200 ljudi a koja je jedna od rijetkih u BiH koja nudi vlastite proizvode za tržišta širom svijeta. Ona kaže da je prve korake u poslovnom svijetu napravila uz jaku mentoricu iz firme u kojoj i danas radi, a čija odlučnost nije ostavljala prostor za znakove slabosti.

“Tako da sam od početka imala stav u kojem na sve gledam ravnopravno, ali očekujem isti tretman zauzvrat. Puno puta sam dobila ovo pitanje, ali sam uporna s odgovorom – ja sam u onom procentu žena koji se nije susreo sa diskriminacijom u IT-u”, ističe Ajda.

Ajdino iskustvo je identično onome koje imaju njene kolegice iz Sarajeva i Prištine, u kojem je važno ono što znaš a ne kojeg si spola.

“Hroničan manjak kadra govori dovoljno o prilikama u IT-u, koje ne poznaju spol. Sve je stvar ličnih preferenci, i koliko se osoba snalazi u nekom poslu. Niti jedan oglas ne traži isključivo muškarce ili isključivo žene, i to je dovoljno da se pojavite i dominirate znanjem i vještinom”, kaže Ajda koja također kaže da iako muškarci jesu zastupljeniji u ovoj branši, njen utisak je da se društvo sve brže oslobađa predrasuda i da je pitanje vremena kada će disbalans biti stvar prošlosti.

A za sve djevojčice ili žene koje ne pripadaju brojki od 30 posto uključenih u IT, Ajda navodi da ne trebaju da slušaju one koji kažu da su “kompjuteri za muškarce jer igraju puno igrica na njima”.

“Ako ti okolina još ne pruža takve uslove, nije strašno prvi korak napraviti sama. Preuzimanje inicijative sa 12 godina možda zvuči ambiciozno, ali zašto praviti granice gdje ih nema”, zaključuje Ajda.

Posted by on 2019-04-01. Filed under Sarajevo, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login