Zvanična šteta od poplava 3,98 milijardi KM

poplave, PosavinaIako je bilo očito da su poplave nanijele veliku štetu BiH, zvaničan iznos te štete nije objavljen sve do prošle sedmice kada je ekspertni tim predstavio izvještaj o poplavama. Navodeći da je privatni sektor pretrpio preko 70% svih gubitaka i negativnih efekata, stručnjaci predviđaju dugotrajan oporavak od šteta čija je vrijednost procijenjena na skoro 4 milijarde KM.

Količina padavina u Bosni i Hecegovini u periodu između 14. i 19. maja 2014. godine nije zabilježena u proteklih 120 godina. Izuzmemo li ratove, država vjerovatno nikad nije pretrpjela veće štete u mirnodopskim vremenima. Evropska unija i Svjetska banka, a u saradnji s domaćim vlastima, uradili su istraživanje s ciljem procjene štete na temelju podataka dobijenih iz različitih izvora. Rezultati istraživanja provedenog tokom tri sedmice od 25. maja do 17. juna, pokazali su da su ukupni ekonomski efekti katastrofe, što uključuje uništenje ili teško oštećenje imovine, infrastrukture i roba kao i učinci na egzistenciju, prihode i proizvodnju, dosegli 3,98 milijardi KM.

Ova brojka se oslanja na podatke iz sekundarnih izvora odnosno izvještaja i evidencija dostavljenih od raznih nivoa vlasti, a nerijetko je ekspertni tim i sam odlazio u poplavljena područja radi skupljanja podataka. U izvještaju koji je objavljen na internetskoj stranici Delegacije EU u BiH navodi se da procjena osigurava kvantifikaciju djelimičnog ili potpunog uništenja imovine, odnosno nanesenih šteta koje će u budućnosti morati biti sanirane. Osim toga, analiza uključuje i procjenu povezanih gubitaka što uključuje gubitke u proizvodnji, prihodima, egzistenciji i zapošljavanju, smanjenoj dostupnosti roba i usluga, povezanih troškova za vlast te promjene u smislu rizika.

Veće štete u FBiH nego u RS-u

Od ukupno 3,98 milijardi KM šteta i gubitaka, na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 2,03 milijarde KM, a 1,89 milijardi KM na Republiku Srpsku, te 57,89 miliona KM na Distrikt Brčko. Većinu šteta, i to u iznosu većem od 70 posto, pretrpio je privatni sektor odnosno porodične, male, srednje i velike kompanije te poljoprivredni proizvođači. Prema procjenama, poplave su dosegle vrijednost od gotovo 15 posto BDP-a, a očekuje se pad bh. privrede od 0,7 posto u 2014. godini. U izvještaju koji je objavila Delegacija EU navodi se i da će doći do povećanja fiskalnog deficita od početne vrijednosti dva posto BDP-a na 4,5 posto BDP-a u ovoj godini. Osim toga, predviđa se i povećanje trgovinskog deficita na 34 posto BDP-a u 2014. godini. Neki od najteže pogođenih sektora su poljoprivreda, transport i proizvodne djelatnosti, upravo one privredne grane koje osiguravaju primanja za najveći broj stanovnika BiH.

Štete na poljoprivrednim imanjima

Poljoprivreda kao jedna od najvažnijih privrednih grana u BiH zapošljava 20 posto od ukupnog radno sposobnog stanovništva i jedan je od ključnih izvora prihoda za većinu ruralnog stanovništva BiH, koje čini 60 posto ukupne populacije zemlje. Poplave su pogodile oko 70.000 hektara obradivog zemljišta kao i usjeva u raznim stadijima razvoja. Istovremeno, izvještaj EU i Svjetske banke navodi da je za 25.000 domaćinstava trajno promijenjena struktura prihoda i egzistencije.

Poplave su se dogodile u kritičnom trenutku za poljoprivrednu proizvodnju i najviše štete je pretrpio podsektor usjeva i podsektor stočarstva. Ukupne štete stoga se procjenjuju na 204,09 miliona KM (91,74 miliona FBiH, 105,55 miliona RS i 6,8 miliona Brčko Distrikt BiH), što ne uključuje štete na poljoprivrednim gazdinstvima, stambenim objektima, navodnjavanju i agroprerađivačkoj industriji. Cjelokupan oporavak i obnova ovog sektora procijenjena je na 88,89 miliona KM (40 miliona FBiH, 46,22 miliona RS i 2,67 miliona Brčko Distrikt BiH) od kojih je 43 posto (38,3 miliona KM) predviđeno za izravni odgovor, odnosno reakciju i početne potrebe za oporavkom; 34 posto (30,23 miliona KM) za sanaciju sektora u srednjoročnom razdoblju, te 23 posto (20,44 miliona KM) za dugoročnu sanaciju, navodi se u izvještaju.

Oporavak poljoprivrede, prije svega, temelji se na inicijalnom naporu za rješavanje potreba za održavanje i ponovno uspostavljanje produktivnosti i stabilnih prihoda pogođenih kategorija. U sljedećoj fazi treba doći do razvojnih inicijativa te u konačnici raznim programima uspješno smanjiti rizik od katastrofa u budućnosti, što podrazumijeva da objekti koji budu građeni budu bolji i kvalitetniji nego što su bili prije poplava.

U vrijeme pravljenja procjene, više od 3.000 ljudi je izgubilo posao, a pretpostavke su da se njih 13.500 nalazi u zoni visokog rizika od gubitka posla, odnosno 50.171 osoba se nalazi u zoni niskog i srednjeg rizika.

Privrednici prisiljeni otpuštati

Prema procjenama, na području 81 općine, koje su bile pogođene poplavama, bilo je registrirano ukupno 466.000 zaposlenih te 478.564 nezaposlenih ili neaktivnih osoba. Kompanije koje su velikim dijelom zapošljavale te osobe pretrpjele su značajnu štetu na proizvodnim pogonima, opremi, mašinama i sirovinama i to u ukupnom iznosu od 677,80 miliona KM. Dodatni gubici u smislu povećanih troškova poslovanja i smanjene produktivnosti iznose ne manje od 873,26 miliona KM u BiH.

U vrijeme pravljenja procjene, više od 3.000 ljudi je izgubilo posao, a pretpostavke su da se 13.500 ljudi nalazi u zoni visokog rizika od gubitka posla, odnosno 50.171 osoba se nalazi u zoni niskog i srednjeg rizika. Ovo su podaci koji se prvenstveno odnose na prijavljene radnike čemu treba dodati i neformalan sektor koji, prema raznim anketama, zapošljava od 30 posto do 40 posto osoba.

Kako do oporavka?

Međunarodna zajednica u saglasnosti s vlastima BiH podijelila je potrebe za oporavak na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne prioritete. Pritom su u obzir uzeti sljedeći faktori: mogućnost mobilizacije resursa, budžetske mogućnosti te nivo pomoći međunarodnih donatora. Ključno razdoblje u oporavku svakako će biti kratkoročni oporavak koji mora osigurati ponovno uspostavljanje kritičnih usluga i infrastrukture, novčanih prihoda za ugrožene te postavljanje temelja za dugoročni razvoj. Ekspertni tim, koji je pripremao izvještaj, ukazao je na nedovoljan apsorpcijski kapacitet struktura vlasti, ali i privatnog sektora te da je od ključne važnosti formiranje bliskog partnerstva u programima obnove zemlje. Osim toga, sigurno je i to da će zemlji koristiti lekcije naučene iz programa obnove nakon završetka rata 1995. godine.

Posted by on 2014-07-26. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login