04.06. – Dogodilo se na današnji dan – Vijeće sigurnosti UN Rezolucijom proglasio Sarajevo, Goražde, Tuzlu, Bihać, Srebrenicu i Žepu za zaštićene zone u Bosni i Hercegovini. ineske vlasti su tenkovima rasturile studentske demonstracije

1867. – Rođen je finski maršal i državnik Carl Gustaf Emil Mannerheim, predsjednik Finske od 1944. do 1946. Kao konjički oficir ruske vojske učestvovao je u rusko-japanskom ratu i u Prvom svjetskom ratu, od 1917. je predvodio kontrarevolucionarne snage u Finskoj i bio regent Finske 1918. i 1919, a u Drugom svjetskom ratu vrhovni komandant finske armije. Odbrambena utvrđena linija prema SSSR, izgrađena prije Drugog svjetskog rata na Karelijskoj prevlaci prema njegovoj zamisli, nazvana je “Manerhajmova linija”.

1878. – Velika Britanija s Otomanskim carstvom sklopila tajni sporazum protiv Rusije, na osnovu kojeg je Britanija okupirala Kipar, a zauzvrat se obavezala da pomogne Turcima u slučaju ruskog napada.

1911. – Rođen je Milovan Đilas, partizanski komandant i najpoznatiji jugoslovenski disident.

1916. – Kod Ljvova u Prvom svjetskom ratu počela ruska ofanziva protiv austrougarskih armija, nazvana “Brusilovljeva ofanziva” – prema prezimenu komandanta Jugozapadnog fronta generala Alekseja Brusilova, koja je olakšala položaj saveznika na Zapadnom frontu i u Italiji. Austrijanci su izgubili oko 250.000 vojnika i nisu se oporavili do kraja rata. Kad su Rusi stigli do Karpata, Rumunija je ušla u rat na strani sila Antante.

1920. – U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante poslije Prvog svjetskog rata potpisale mirovni ugovor s poraženom Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je u okviru Austro-Ugarske nasilno držala. Čehoslovačkoj su pripale Slovačka i karpatska Ukrajina, Rumuniji Transilvanija i istočni Banat, a Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca Slavonija, Srem, Hrvatska, Međumurje, Prekomurje, dijelovi Baranje, Banata i veći dio Bačke. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo je van matične zemlje, najviše u Rumuniji, a desetak miliona nemađarskih naroda, koji su do 1918. nacionalno ugnjetavani u Austro-Ugarskoj, više nije bilo pod mađarskom vlašću.

1941. – U egzilu u Holandiji umro Fridrih Wilhelm II, pruski kralj i njemački car (1888-1918). Provodio je politiku ekspanzije Njemačke i učvršćivanja kolonijalnih posjeda.

1942. – Počela četverodnevna bitka za pacifičko otočje Midway, u kojoj su Amerikanci nanijeli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svjetskom ratu.

1943. – Vojnim pučem zbačen s vlasti predsjednik Argentine Ramon Castillo.

1944. – Američke trupe oslobađaju Rim. Glavni zapovjednik Wehrmachta u Italiji, Albert Kesselring, naredbom je povukao svoje jedinice. U grad je ušla američka 1. oklopna divizija.

1946. – General Huan Peron prvi put izabran za predsjednika Argentine. Provodio je autoritarnu politiku, oslanjajući se na radnike i izuzetnu popularnost supruge Eve. Odvojio je 1955. crkvu od države i prvi put uveo svjetovnost škole, zbog čega ga je rimokatolička crkva ekskomunicirala. U septembru 1955. oboren je u pobuni dijelova kopnene vojske i mornarice, poslije čega je emigrirao. Po povratku je u septembru 1973. ponovo izabran za šefa države, ostavši na tom položaju do smrti 1974.

1960. – Rođen je hrvatski panker Ivica Čuljak, poznat kao Satan Panonski.

1971. – Umro je mađarski filozof György Lukács, protagonista “zapadnog marksizma”. U mladosti je u “nemarksističkom periodu” napisao “Istoriju razvoja moderne drame” i eseje “Duša i oblici”. Član Komunističke partije Mađarske postao je 1918, a u vrijeme Sovjetske Republike Mađarske 1919. komesar za prosvjetu. Iz tog perioda potiču ogledi sabrani pod naslovom “Istorija i klasna svijest”, koji su znatno uticali na obnovu marksističke misli u zapadnoj Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Poslije poraza mađarske revolucije emigrirao je u Austriju, a 1929. u SSSR, gdje je do 1931. radio u Institutu “Marx-Engels”. Do 1933. u Njemačkoj je predvodio književnu grupu pisaca-komunista, poslije čega je do 1945. ponovo bio u Moskvi, gdje je napisao studiju “Mladi Hegel”. Po povratku u otadžbinu bio je profesor Budimpeštanskog univerziteta, a 1956. ministar u vladi Imre Nađa, poslije čijeg pada je lišen profesije, uklonjen iz Akademije nauka i interniran. Od 1957. do smrti 1971. povukao se iz javnog života. Ostala djela: “Razaranje uma”, “Egzistencijalizam ili marksizam”, “Estetika”, “Ontologija društvenog bića”.

1975. – U Los Angelesu rođena Angelina Jolie, američka filmska glumica, dobitnica Oscara.

1986. – Pred američkim sudom osuđen Jonathan Polard radi špijunaže u korist Izraela. Radio je za izraelski Mosad.

1989. – Na izborima u Poljskoj pobijedila je Solidarnost.

1989. – Kineske vlasti su tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tiananmenu. Prema zvaničnim podacima poginulo je 300 ljudi, a 7.000 je povrijeđeno, a prema izvještajima većine svetskih medija poginulo je više hiljada ljudi.

1991. – Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnijela ostavku poslije generalnog štrajka koji je trajao 20 dana.

1992. – U Sarajevu formiran Olimpijski komitet BiH. Za predsjednika OKBiH izabran Stjepan Kljuić, njegov zamjenik bio je Uglješa Uzelac, dok je za generalnog sekretara imenovan Izudin Filipović. Promoviran je i znak OKBiH.

1993. – Vijeće sigurnosti UN Rezolucijom proglasio Sarajevo, Goražde, Tuzlu, Bihać, Srebrenicu i Žepu za zaštićene zone u Bosni i Hercegovini. Snage UN dobile su ovlaštenja da upotrijebe silu radi njihove odbrane.

2003. – Vlada Hrvatske odlučila da suspenduje vizni režim i odobri slobodan pristup građanima susjedne Srbije i Crne Gore.

2004. – U Rimu umro poznati italijanski komičar Nino Manfredi, posljednji od čuvene četvorke italijanskih komičara koju su činili još i Toto, Vittorio Gassman i Alberto Sordi.

2008. – Predsjedništvo BiH donijelo odluke o prihvatanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i o stupanju na snagu Privremenog sporazuma.

2009. – Organizacija američkih država (OAS) ukinula suspenziju Kube i otvorila vrata njenom povratku u članstvo ove regionalne organizacije poslije 47 godina.

2012. – Odjeljenje Višeg suda u Beogradu za ratne zločine osudilo je pripadnike dobrovoljačke jedinice u sastavu VRS, Dragana Jovića, Zorana Đurđevića i Alena Ristića na 15, 13 i 12 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civila 1992. godine u Bijeljini.

Posted by on 2023-06-04. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login