Kladanj

VIJESTI IZ KLADNJA

SMJEŠTAJ U KLADNJU

GASTRO U KLADNJU

Kladanj grb

Naziv: Kladanj
Opcina: Kladanj
Površina: 325 km²
Stanovništvo: nema aktuelnih podataka

Entitet: Federacija BiH
Kanton: Tuzlanski
Država: Bosna i Hercegovina

Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh.

Kladanj

Naselje Kladanj je smješteno na putu Orašje – Tuzla – Sarajevo. Općina Kladanj se nalazi u Tuzlanskom kantonu.

Pored Kladnja, na području Općine Kladanj nalaze se još naselja: Plahovići, Stupari, Tarevo, Noćajevici, Prijanovići, Crijevčići, Gojakovići, Gojsalići, Pelemiši, Kovačići, Vučinići, Vranovići, Brateljevići, Tuholj, Pauč, Starić, Ravne, Turalići,…

Grad Kladanj prvi put se pominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika, te kroz cijeli srednji vijek postoji kao urbana sredina.

Kladanj, spomenik hrastu

Srednjovjekovno naselje Kladanj se pominje u Dubrovačkim spisima 1431. godine (2. avgusta) kao naselje na putu za Usoru, dok ga fra Marinić u svom putopisu iz 1366. godine spominje kao najveće mjesto u tuzlanskom kraju. U to vrijeme Kladanj je imao oko 950 kuća. Prema turskim izvorima Kladanj se prvi put pominje 1469. godine s trgom “Četvrkovište” na kome se četvrtkom održavao veliki sajam. U okviru Osmanskog carstva Kladanj je spomenut 1557. godine kao kasaba u okviru Sarajevskog kadiluka, da bi nešto kasnije postao samostalan kadiluk, u čiji sastav ulazi i Olovo.

U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži – Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Dolazak Austro-Ugarske na ove prostore (1878.godine) je donio mnogo promjena. U to vrijeme, Kladanj postaje kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a danas Tuzlanskog kantona.

Nastanak grada

hotel Muska voda

Grad Kladanj je nastao na ušću rijeke Ujiče u rijeku Drinjaču, kao mala varoš sa nekolicinom stambenih objekata i par trgovačkih objekata u kojima su se mogle kupiti neophodne namjernice za život. To je bilo naselje prije svega šumskih radnika koji su radili na sječi i transportu drveta iz ovog područja.

Dolaskom turaka na ove prostore došlo je do izgradnje raznih objekata koji se karakteristični za taj period, kako u Kladnju tako i u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine.

Osim Kuršumlije i Đurđi – hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali – pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova.

Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova. Posljednji han je nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Austro-Ugarski režim je izmijenio administrativnu i političku sliku koja je bila po uzoru u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izmijenjen je i sudski / zakonodavni sistem, a promjene su se desile i u sferi ekonomskih odnosa.

Svrha tih promjena bila je prodor austro-ugarskog kapitala, a naročito u eksploataciji šuma. Znači i tada su prvi činovnici ipak bili oni najprobraniji iz turskog doba, ali je istovremeno otvoren proces doseljavanja časnika, trgovaca, zanatlija i lica slobodne profesije, a naročito iz Ugarske, Austrije i Italije. Umjesto turskih policajaca došli su žandarmi. Prema tome, organizacija je ostala gotovo ista kao ona u osmanskom periodu s tim što je umjesto džemata, nahija i sandžaka došlo do formiranja općina, kotara i okruga. Kladanj postaje važno saobraćajno čvorište, a bogatstvo šumom je opredijelilo privrednu aktivnost na ovim prostorima i zanimanje stanovnika.

Ime grada Kladnja potiče iz osmanskog perioda, a izveden je iz riječi “klada” (balvan) o čemu postoji zvanično tumačenje, a u narodu o toponimu grada ima više tumačenja. Tako npr. jedna legenda o nastanku imena Kladanj govori o turskom nadiranju na zapad, preko ovih područja. Da bi prešla rijeku Drinjaču, turska vojska je improvizovala most od klade. Pri prelasku, jedan vojnik se utopio i Kladnju su dali današnje ime.

ZNAMENITOSTI

Muška voda

Izvoru mineralne vode u blizini Kladnja, koji je u XVII stoljeću znameniti turski putopisac Evlija Ćelebija nazvao „Izvorom mladosti” ili „Muškom vodom”, pripisuju se ljekovita svojstva prvenstveno u smislu jačanja fizičke sposobnosti, naročito muškaraca.

Još od 1968. godine sprovode se brojne naučne analize, kod nas i inozemstvu, koje potvrđuju višestruku ljekovitost kladanjske mineralne vode: pozitivno djeluje na smanjenje krvnog pritiska i šećera u krvi, na brže izlučivanje vode i regeneraciju crijevnog i želučnog trakta, poboljšava cirkulaciju krvi, jača vitalnost organizmu i uravnotežuje neurovegetativni sistem.