Gračanica

VIJESTI IZ GRAČANICE SMJEŠTAJ U GRAČANICI GASTRO U GRAČANICI
Grb Gračanice

Grb Gračanice

Naziv: Gračanica
Opcina: Gračanica
Površina: 219 km²
Stanovništvo: nema aktuelnih podataka

Entitet: Federacija BiH
Kanton: Tuzlanski
Država: Bosna i Hercegovina

Gračanica je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanskog kantona i centar istoimene općine.

Gračanica

Gračanica panorama

Opština Gračanica zahvata veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku i dio planine Trebava. Graniči se sa opštinama Gradačac na sjeveru, Stebrenik na istoku te Lukavac na jugoistoku. Granične opštine sa južne i zapadne strane su Petrovo i Doboj-Istok.

Opština je do perioda rata pokrivala površinu od 387 kvadratnih kilometara, da bi joj nakon Dejtonskog sporazuma pripala teritorija od 219 kvadratnih kilometara. Na ovom području po statistici iz 2000. godine živi 55144 stanovnika u 18 naselja.

Gračanica

Gračanica

Gračanica sa okolinom pripada sjevernobosanskom klimatskom području koje je ograničeno na sjeveru Savom a na jugu linijom koja ide od Bihaća, Sanskog Mosta i Banjaluke, dolinom Usore i Spreče do Zvornika. Srednja godišnja temperatura iznosi 10 °C, najhladniji mjesec je januar dok je najtopliji juli. Opština Gračanica sa okolinom ima umjereno-kontinentalnu klimu.

Pod imenom Gračanica prvi put se pominje u turskim izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku željeza. Centar nahije Soko predstavljala je srednjovjekovna trvđava Sokol, koja se nalazi na oko 4 km udaljenosti od grada. Prvobitno naselje Gračanica se nalazilo na sadašnjem lokalitetu dijela grada Drafnići, a status grada (kasabe) steklo je 1548. godine. Značajniji razvoj doživljava krajem 17. stoljeća, u doba Ahmed-paše Budimlije, koji je izgradio čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu koja je godinama prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije.

Sokoluša

Sokoluša je rijeka koja protiče kroz Gračanicu. Formira se u Sokolu iz izvora Vrela i Ilidža na nadmorskoj visini od 490m. Prijašnji naziv bio joj je “Gračanica rijeka” . Dužina toka joj je 10,5km, a ulijeva se u Spreču.

U antičko doba područjem Gračaničke opštine prolazili su putevi koji su povezivali Usoru i Soli sa Drinom, put Gračanica-Maglaj, te jedan rimski put koji je povezivao doline rijeka Spreče i Save, a prelazio je preko planine Trebave. U srednjem vijeku su se takođe koristile iste trase, da bi u tursko doba Gračanica predstavljala značajno raskršće dva značajna putna pravca. Jedan pravac je povezivao Maglaj sa Tuzlom i Zvornikom (tadašnjim sjedištem Sandžaka) a drugi je išao prema Brčkom. Za vrijeme Austrougarske okupacije, obnovljeni su stari turski putevi Doboj-Tuzla i Gračanica-Maglaj, a izgrađeni su i mnogi novi. Izgradnjom pruge Doboj-Tuzla (1879-1886) Gračanica je uvezana u novu saobraćajnu vezu.

Danas, geografski i geoprometni položaj Gračanice je vrlo povoljan jer se preko područja opštine odvija saobraćaj sa dolinom Drine na istoku i dolinom Bosne na zapadu. Osim važnog magistralnog puta Zvornik-Doboj vrlo je značajan i put koji ide od Gračanice preko Bukve i Srnica, te se povezuje sa putnim pravcem Tuzla-Županja i Ormanica-Gradačac.