Hercegovačko-neretvanski kanton

» Kantoni Federacije BiH

Općine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu:
Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Prozor-Rama, Ravno, Stolac.

Mostar
Mostar

Hercegovačko-neretvanski kanton prostire se na oko 4.500 kvadratnih kilometara – od Makljena i Ivan – sedla na sjeveru do Neuma i Jadranske obale na jugu.

U centralnom dijelu kantona nalazi se grad Mostar koji je ujedno i političko, privredno, financijsko i kulturno središte Hercegovine. Smješten je podno obronaka planina Veleža, Huma i Čabulje, u dolini rijeke Neretve, na nadmorskoj visini 60-80 metara.

Posebno je nadaleko poznato vino koje se proizvodi na škrtim poljima mediteranskog krša. Prema drevnim zapisima prvi spomen hercegovačkog vina nađen je u srednjem vijeku u čitlučkoj povelji bosanskog kralja Tvrtka, izdanoj 1354. godine. Francuski i mletački putopisci 16. i 17. vijeka također pišu o skupim ali dobrim vinima s Neretve.

Turizam je jedna od važnih privrednih aktivnosti i izvora zapošljavanja kantona. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu nalaze se tri izrazite vrhunske turističke destinacije, i to:

» Neum – pogodan za razvoj primorskog turizma,
» Međugorje – pogodan za razvoj vjerskog turizma,
» Mostar – pogodan za razvoj izletničkog i kontinentalnog turizma.

Hercegovačko-neretvanski kanton ima dva parka prirode -Hutovo blato i Blidinje, čuvena po svojoj ljepoti.

Hutovo blato
Hutovo blato

U sastav Hutova blata ulaze četiri jezera: Deransko, Jelinsko, Svitavsko i Škrkino koje povezuje rijeka Krupa. Krupa je jedina rijeka na svijetu koja teče dvosmjerno. U netaknutoj prirodi živi oko 240 vrsta ptica, te druga krupna i sitna divljač.

Smješteno je na pet kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj dolini. Razgledanje ovog parka je besplatno, a osim posmatranja, foto-safarija, postoji još nekoliko sadržaja u samom parku, kao što su kafe-restoran, mogućnost organizovanja izleta na određenim lokacijama, hotel i sl.

Blidinje
Blidinje

U sjevernom području Kantona nalazi se Park prirode Blidinje čija površina iznosi 600  kilometara kvadratnih.  Zbog svojih povoljnih geomorfoloških osobina i prekrasnih krajobraza, 30. aprila 1995. godine to je područje proglašeno parkom prirode. Poznato je kao i jedno od najbrojnijih staništa endemskog bora munike.

Park prirode Blidinje je dobilo ime po Blidinjskom jezeru koje je smješteno u dnu Dugog polja na visini od 1184 m. Površina jezera je oko 6 km² uz relativno malu dubinu, dok voda u jezero dolazi prvenstveno s okolnih planina Vrana i Čvrsnice sa proljetnim otapanjem snijega.

Jedan od najznačajnijih spomenika rimskog doba u BiH je svakako Mogorjelo kod Čapljine. Riječ je o ostacima utvrđene vile suburbane s početka 4. stoljeća

www.bih-x.info