VIJESTI IZ FOJNICE SMJEŠTAJ U FOJNICI GASTRO U FOJNICI Naziv: Fojnica
Opcina: Fojnica
Površina: 308 km²
Stanovništvo: nema aktuelnih podatakaEntitet: Federacija BiH
Kanton: Srednjobosanski
Država: Bosna i Hercegovina
Turistički vodiči opisuju Fojnicu kao mjesto na 620 metara nadmorske visine, smješteno u podnožju planina Vranice i Bitovnje (Centralna Bosna), u zelenoj idiličnoj dolini koju je u okolna brda uklesala istoimena rijeka.
Ipak, ako niste iz Fojnice teško ćete zavoljeti grad do kojeg vodi samo jedna putna komunikacija, ne računajući neke planinske puteve. Kad već dobrano odmaknete od Kiseljaka, skrećući lijevo, odvojiće te se na cestu koja vodi ka ovom mjestašcu.
Fojnica je stari bosanski grad i općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 3.400 stanovnika u gradu, odnosno 15.000 u općini (1991.) Poznata je po glasovitom Franjevačkom samostanu), sa bogatom bibliotekom i zbirkom.
———————
HISTORIJA: Ime grada, u pisanim dokumentima, prvi put se spominje 18. marta 1365. godine. Vjerovatno zbog bogatih nalazišta srebra i zlata, bosanski vladari veoma rano Fojnicu proglasiše svojim posjedom, kojim je upravljao knez, imenovan od strane kralja i obično iz reda trgovaca.
Sasi svojom stručnošću osavremeniše rudarsku tehniku proizvodnje srebra i zlata, a Dubrovčani razviše trgovinu i zanatstvo, te tako Fojnicu učiniše privredno najznačajnijm mjestom srednjovjekovne Bosne. Nakon Sasa koji su se bavili rudarstvom i Rimljana, stigle su Osmanlije pa Austrougari i svi su ostavili dubok trag u kulturnom podneblju.
Ta bogata kulturno historijska baština danas se čuva u Franjevačkom samostanu, što ga čini jednom od najvrijednijih riznica bosansko hercegovačke prošlosti. Medju mnogim rijetkim eksponatima ovdje se može vidjeti «ahdnama» – povelja o nezavisnosti koju je sultan Mehmed drugi, dodijelio Franjevačkom samostanu i koja pokazuje visoki nivo tolerancije prema kršćanima u periodu otomanske imperije, zatim grbovnik bosanskih vladara iz vremena kad je Bosna bila nezavisna država, kao i 15 inkunabula – knjiga štampanih prije 1500 godina.
———————
Kontinentalni turizam, kao osoben vid turističke ponude, posljednjih decenija dvadesetog vijeka, Fojnicu je, sa njenim raspoloživim smještajnim kapacitetima i prirodnim resursima, svrstao u red prepoznatljivih turističkih destinacija.
Relativna blizina većih urbanih središta kao što su Sarajevo, Zenica, Travnik, čija je prosječna udaljenost od Fojnice oko 60 km, pruža posjetiocima mogućnost kraćeg ili dužeg boravka u prirodno zdravoj sredini koju uz povoljne klimatske uvjete, idealnu nadmorsku visinu i tradicionalnu gostoljubivost domaćina, odlikuju i bogati prirodni resursi (planine Vranica, Bitovinja, Šćit i Pogorelica, Prokoško jezero, 100-njak km vodotoka rijeka bogatih ribljim fondom, vodopadi Kozice, bogatstvo šumskih plodova i ljekobilja…).
Područje je bogato izvorima termalne vode koji se koriste za liječenje. Tu su također i značajni istorijski i kulturni spomenici (Franjevački samostan, muzej, džamije, tekije, ostaci starih gradova, starobosanska arhitektura, stari zanati i sl.).