» Smještaj u Zeničko-dobojskom kantonu / županiji
» Kantoni / Županije Federacije BiH
Opštine / općine u Zeničko-dobojskom kantonu / županiji:
Breza, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Olovo, Tešanj, Vareš, Visoko, Zavidovići, Zenica, Žepče, Usora.
Zeničko-dobojski kanton / županija je jedan od 10 federalnih administrativnih jedinica u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine tako da graniči sa Sarajevskim, Tuzlanskim i Srednjobosanskim kantonom / županijom, te sa Dobojskom i Banjalučkom regijom.
Površina Kantona je oko 3.904 km², na kome živi oko 398.000 stanovnika.
Najveći dio kantona proteže se duž rijeke Bosne, te je pretežno brdsko-planinsko područje. Dolinom rijeke Bosne prolazi magistralna cesta M-17, koja povezuje autoput Zagreb – Beograd, od Slavonskog Broda do Sarajeva, a dalje prema Metkovićima, Opuzenu, Neumu, Dubrovniku, Splitu i dalje.
Po trasi ove ceste u izgradnji je i prva dionica savremenog autoputa u Bosni i Hercegovini na pravcu Sarajevo-Zenica. Zeničko-dobojski kanton ima relativno velika nalazišta uglja (oko 420 miliona tona rezervi), željezne rude i ostalih mineralnih sirovina, na bazi čega su razvijeni metalurški i metaloprerađivački kapaciteti.
Od ukupne površine Kantona, pod šumama je 59% teritorije. Veliki dio površine čini poljoprivredno zemljište pogodno za uzgoj voćarstva, stočarstva i povrtlarstva, a na bazi tog i proizvodnja zdrave hrane, počev od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, do proizvodnje voća i prerađevina od voća.
Rudarstvo, metalurgija, metalna industrija, prerada drveta, proizvodnja namještaja, poljoprivredna i prehrambena industrija, tekstilna industrija, prerada kože i proizvodnja odjevnih predmeta, obuće i kožne galanterije uslovili su intenzivan razvoj trgovine, tako da su trgovci sa ovog područja poznati daleko van granica naše zemlje.
Zahvaljujući terenu na kojem se prostire, Zeničko-dobojski kanton ima obilje privlačnih i interesantnih prirodnih turističkih resursa, koji mogu zadovoljiti i ljubitelje divlje, netaknute prirode, i uživaoce pitomih, idiličnih seoskih predjela, kao i radoznale tragače za tragovima prošlosti.
Prostirući se uz tokove rijeka Bosne, Krivaje, Usore i njihovih pritoka, Kanton pruža obilje mogućnosti za ribolov plemenitih vrsta slatkovodnih riba, a ljubiteljima avanture će zastati dah na divljim slapovima, kanjonima i brzacima, pogodnim za razne vrste sportova na vodi. Na ovom području se nalaze mnogi izvori tople vode obogaćeni ljekovitim sastojcima (Olovo, Kakanj, Breza, Tešanj i Vareš).
Pronađeni su i brojni stećci, od kojih je možda najljepši stećak iz Zgošće kod Kaknja. Može se sa sigurnošću tvrditi da su na području Zeničko-dobojskog kantona, kao centralnom i najzaštićenijem dijelu Bosne, vladari imali svoja sjedišta, i to počevši od Kulina bana, pa do najvećeg bosanskog kralja Tvrtka.
Među najznačajnije spomenike ove vrste spadaju tvrđave u Tešnju, Maglaj, Vranduku, Bobovcu, stari grad Visoki.
Brojne su, stotinama godina stare džamije, crkve i sinagoge, koje svjedoče o različitim religijama koje su živjele i žive na ovim prostorima.
Najpoznatije među njima su Kuršumlija džamija u Maglaju, Ferhadija u Tešnju, Sultan – Ahmedova džamija poznatija kao Čaršijska u Zenici, stare gotovo 500 godina, Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, koji datira još iz XIII vijeka, ostaci bazilike u Breza, Sinagoga u Zenici.