Ilijaš

VIJESTI IZ ILIJAŠA SMJEŠTAJ U ILIJAŠU GASTRO U ILIJAŠU

 

 

 

Ilijaš grb

Ilijaš grb


Naziv: Ilijaš
Opcina: Ilijaš
Površina: 300 km²
Stanovništvo: nema aktuelnih podataka

Entitet: Federacija BiH
Kanton: Sarajevski
Država: Bosna i Hercegovina

Općina Ilijaš se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine (BIH), sjeverozapadno od Sarajeva ,u dolini rijeke Bosne, i uz magistralni put Sarajevo – Tuzla, a pripada Kantonu Sarajevo Federacije Bosne i Hercegovine.

Ilijaš panorama

Ilijaš panorama (Foto: Anto Baškarad  / Panoramio.com

Općina se prostire na oko 309 km2 i graniči sa općinama: Visoko, Breza, Vareš, Olovo koje pripadaju Zeničko-dobojsom kantonu, općinama Sokolac i Istočni Stari Grad, koje pripadaju Republici Srpskoj i općinama Vogošća, Stari Grad, Novi Grad, Centar i Ilidza koje pripadaju Sarajevskom kantonu.

Općina se nalazi na raskrsnici puteva koji je povezuju sa susjednim općinama, kao i sa svim dijelovima BiH.

Općina Ilijaš je smještena na nadmorskoj visini od 500 do 1200 m, a odlikuje je ravničarsko-brežuljkasti i planinsko-brdski teren. S obzirom na geografske karakteristike prostor koji zauzima općina moguće je podjeliti na dvije cjeline: donji i gornji Ilijaš.

Ilijaš

Ilijaš

Na osnovu podataka šumskogospodarske osnove, ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na području opštine Ilijaš iznosi 16249 ha, od čega je 13644 ha u državnom vlasništvu, a 2605ha su šume u privatnoj svojini.

Na području općine nalazi se više lokaliteta sa mineralnim sirovinama, uključujući nalazište mangana u Čevljanovićima, nalazište krečnjaka u Gajevima – Vrela i Rači, nalazište kamena eruptivca u Koritima, nalazište kamena škriljcau Misoči, nalazište kvarca u Podroli i Čevljanovićima.

Na prostoru Srednje, taćnije u Draževićima, registrirano je nalazište žive izuzetnog kvaliteta koje nije do sada eksploatisano. Na području Podlipnika registrirano je izvorište termalne vode a na potezu Srednje – Čevljanovići izvorište mineralne vode.

HISTORIJA
Općina Ilijaš u svojim današnjim političkim granicama ima središnji položaj u srednjoj Bosni kao geofrafskom okviru, u kojem je po određenim zakonitostima dolazilo do formiranja snažnih društveno-političkih organizama u svim civilizacijskim epohama. Od najranijih vremena osnova unutrašnjo političke organizacije bila je prilagođena hidrografskoj situaciji i reljefu.

U ranom srednjem vijeku uz Bosnu i prorječa Vogoščice, Ljubine, Misoče i Stavnje formirana je župa Vogošća ili Vidogošća. Nešto kasnija dešavanja , koja se vezuju za period turske vladavine, dovode do formiranja džemata , nahija i sandžaka. Početkom devetnaestog vijeka u sarajevskoj nahiji bilo je 20 džemata: Butmir, Kijevo, Presjenica, Sudići, Trnovo, Zijamet Crna Rijeka, Pale, Mokro sa Bobogovićima, Kriva Rijeka, Srednje, Čifluk Crna Rijeka, Rakova Noga, Vogošća, Nahorevo, Kulijes, Rakovica, Hadžići, Drozgometva, Pazarić kao i sela Luka i Žeravica. Naselja koja danas potpadaju pod donji kraj bila su u visočkoj nahiji.

Ilijaš

Ilijaš, centar

Zaposjedanjem Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske dolazi do velikih promjena koje su se u znatnoj mjeri manifestovale u administrativnom i političkom pogledu. Teritorija Bosne i Hercegovine je podijeljena na okruge, a ovi na srezove (kotare). Srezovi su podijeljeni na općine (umjesto džemata) a ove na mahale i zaseoke, dok su funkcije muhtara i seoskih knezova ostale i dalje na snazi. U administativnom pogledu područje sadašnje općine Ilijaš potpalo je dijelom pod sarajevski, a dijelom pod visočki srez, a granica između ova dva sreza išla je od rijećice povućje, brdo Bukovac među ovom rijećicom i Ljubinom, jer granica ostavlja Povučju prije ušća i skreće na Ljubinu do ušća potoks ždrijela, desne pritoke, pa uz potok i dalje odvaja visoćki srez od sarajevskog, planina Nabožić i Brdski potok, zatim granica ide od ušća ovog potoka do pod selo Kadariće i prelazi na lijevu obalu i uz kose Višegrad i Pribušu izlazi na Velu.

Administrativna podjela Bosne i Hercegovine je sve do formiranja banovina 1929 ostala ista kao i a za vrijeme Austrougarske Monarhije. Samo su poslije 1922 godine umjesto okruga uvedene oblasti, njihove teritorije su se veoma poklapale sa teritorijama starih okruga. Tako je općina Ozrenska (Srednje) pripadala sarajevskom, a Podlugovi visočkom sredstvu, a ovi opet oblasti srednje ili centralne Bosne. Poslije formiranja banovina, pomenuti srezovi, pa prema tome i općine, pripadaju tzv. Drinskoj banovini. Tako stanje ostaje sve do 1941 godine. Odmah poslije oslobođenja privremena narodna skupština Federalne Bosne i Hercegovine je, na svom zasjedanju održanom 16 Avgusta 1945 godine donijela Zakon o teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora i njihovih sjedišta.

rijeka Bosna

rijeka Bosna

U maju 1952 godine vrši se organizacija narodnih odbora. Od tadašnjih mjesnih narodnih odbora osnivaju se narodni odbori općina i narodni odbori gradskih općina, kao lokalnih organa državne vlasti i samoupravljanja u općini.

U području sadašnje općine formiraju se općine: Ivančići, Podlugovi, Ilijaš sa sjedištem u Ilijašu, Srednje sa sjedištem u Srednjem.