Glamoč

VIJESTI IZ GLAMOČA SMJEŠTAJ U GLAMOČU GASTRO U GLAMOČU

Naziv: Glamoč
Opcina: Glamoč
Površina: — km²
Stanovništvo: nema aktuelnih podataka

Entitet: Federacija BiH
Kanton: Livanjski
Država: Bosna i Hercegovina

Glamoč

Glamoč panorama

Glamoč je grad i središte istoimene općine u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te jedna od najnerazvijenijih općina Livanjskog kantona.

Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Glamoč imala je 12.593 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja.

Glamočko polje je prostrana i dosta zatvorena kraška ravnica dužine 45 km. Polje je najšire (12 km) u svom centralnom dijelu na pravcu Glamoč – Podgreda, dok je najuže između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m.

Sa svih strana Glamočko polje je prosto zabarikidirano visokim kraškim planinama: Cincar (2006), Malovan (1830), Vitorog (1910), Čardak (1604), Mliništa (1230), Bukovača (1651), Crni vrh (1359), Šator (1876), Staretina (1490), Čatrnja (1634), Golija (1890), Korićina (1172) i Krug planina (1297)… Ovaj planinski lanac odvaja Glamočko polje od doline Vrbasa, Plive, Sane i Unca, Grahovskog, Livanjskog i Kupreškog polja praveći od njega na taj način dosta zatvorenu i izoliranu cjelinu.

Jezero  Hrast

Jezero Hrast

Najveće jezero u glamočkoj općini jeste jezero Hrast površine 25.000 metara kvadratnih, a tu su još dva manja jezera: Šatorsko površine 8.000 i jezero Busija – 4.000 metara kvadratnih.

U klimatskom pogledu cijeli glamočki kraj pripada planinskom kraškom klimatu sa kratkim, sušnim i svježim ljetom i veoma dugim, snježnim i surovim zimama.

Glamoč se prema nekim izvorima prvi put spominje 1078. godine, kao granična župa Splitske nadbiskupije, no pretpostavlja se da je mjesto starijeg karaktera.U osmom i devetom vijeku, zvao se Dlamoč, od ilirske riječi delma što znači ovca.

Kamen na tri piljka

Kamen na tri piljka

Do četrnaestog vijeka Glamoč pripada hrvatsko-ugarskom kraljevstvu. Bosanski kralj Stjepan II Kotromanić, 1326. godine, u vrijeme tadašnjih dinastičkih borbi u Hrvatskoj, u borbama sa oslabljenim knezom Nelipićem osvaja Glamočko, Livanjsko i Duvanjsko polje. Glamoč potpada 1463. pod osmansku vlast.

Četiri vijeka osmanske vladavine učinili su da Glamoč dobije jak orijentalni pečat u svom urbanom tkivu, što je uostalom karakteristika najvećeg dijela mjesta u Bosni i Hercegovina. Glasoviti putopisac Evlija Čelebija opisuje Glamoč tek kao “mjesto u kutu, nikom na putu”. Dolaskom Austro-Ugarske stanje se kao i u cijeloj zemlji mijenja i u Glamoču.

Glamočko polje

Glamočko polje

Nakon posljednjeg rata u BiH Srpsko stanovništvo koje je pred naletom hrvatske vojske, najvećim dijelom izbjegao je u dijelove Bosanske Krajine danas se vraća vrlo sporo, dok su Bošnjaci mahom ili u zemljama Skandinavije, u srednjoj Bosni, Livnu ili Sarajevu.

Hrvati, novi stanovnici grada, koje su u Glamoču naseljeni iza ljeta 1995., svoje porijeklo vuku mahom iz Srednje Bosne, no kako sami često podvlače u medijima, Glamoč im nikako ne može zamijeniti rodni kraj, te dugoročno čekaju na povratak.